Vijeće ministara BiH radi pod ručnom Bošnjaci nastavljaju blokirati SIPA-u, a Srbi uspostavu broja za Hitnu pomoć
Vrijeme:4 min, 9 sec
Nažalost, dok probošnjačka “trojka” nesvjesno radi na nefunkcioniranju državnih institucija, dužnosnici iz Republike Srpske jasno iskazuju svoju političku agendu koja stavlja vlastite interese ispred nacionalnih
Nastavlja se politika inata, populizma i pokušaja da se krivnja za loš koalicijski brak na državnoj razini fakturira drugoj strani. Unatoč tome, na sjednici Vijeća ministara BiH usvojen je veliki broj odluka, no ne i one o kojima se u javnosti najviše govori, poput izbora zamjenika ravnatelja državne policijske agencije SIPA-e. Iako bi ta pozicija trebala pripasti hrvatskome kandidatu, čelnik stranke Naroda i pravde te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković usprotivio se i ponovno blokirao izbor drugoga čovjeka SIPA-e. I to unatoč tome što javno poziva SIPA-u da privede čelnika Republike Srpske Milorada Dodika, kojega optužuje za izvođenje državnog udara.
Konaković, kao predstavnik Bošnjaka i u Kolegiju, blokirao je stavljanje ove točke na dnevni red. To jasno sugerira da političarima više odgovara percepcija o “patriotizmu” i ugađanje vlastitom nacionalnom biračkom tijelu nego funkcionalnost policijske agencije koja je ključna za sigurnost države. U međuvremenu srpski ministri nisu podržali prijedlog uvođenja jedinstvenog broja 112 za hitne slučajeve, što je uobičajeno u većini zemalja svijeta. Iako bi ovakav potez trebao unaprijediti sigurnost na cestama, takva odluka odbijena je iz populističkih razloga, što samo potvrđuje stagnaciju unutar državnih institucija.
Hrvati popravljaju dojam
Jedino Hrvati nastoje koliko-toliko održati dojam sklada. Nažalost, dok probošnjačka “trojka” nesvjesno radi na nefunkcioniranju državnih institucija, dužnosnici iz Republike Srpske jasno iskazuju svoju političku agendu koja stavlja vlastite interese ispred nacionalnih. Iako političke blokade čine predstojeće reforme iznimno izazovnima, sjednica Vijeća ministara ipak je donijela nekoliko ključnih odluka koje bi mogle imati dugoročno pozitivan utjecaj na BiH. Jedna od najvažnijih odluka bila je usvajanje strategije integriranog upravljanja granicom, uz akcijski plan za provedbu ove strategije od 2025. do 2029. godine. Ovaj korak predstavlja značajan napredak u usklađivanju BiH s europskim standardima i pravnim stečevinama, čime se doprinosi jačanju sigurnosti na granici i jačanju međuagencijske suradnje unutar BiH.
Također, preporuke Europske komisije koje se tiču migracija i granične kontrole nastavljaju biti visoki prioritet za vlasti BiH. Vijeće ministara na sjednici je usvojilo informaciju o stanju migracija za prvo tromjesečje 2025. godine te uočilo značajan pad broja nezakonitih migranata na teritoriju BiH u odnosu na prethodnu godinu. Ovo upućuje na djelotvornost primijenjenih mjera, iako političke tenzije često usmjeravaju pozornost na drugo. No, iako su usvojene važne strategije, nesuglasice oko ključnih imenovanja i političkih odluka nisu mogle biti ignorirane. Naime, ministri iz srpskih stranaka, po Konakovićevim navodima, blokirali su izabrane zakone koji bi unaprijedili sigurnost i zakonodavni okvir, uključujući izmjene Zakona o komunikacijama, koje bi omogućile uvođenje broja 112. Bez toga BiH ostaje jedina zemlja u Europi koja nema univerzalni broj za hitne situacije. Konaković se, kao ministar vanjskih poslova BiH, jasno distancirao od bilo kakvih političkih dogovora koji ne podržavaju institucije i pravni okvir države. U više navrata istaknuo je kako je spreman podržati samo one koji slušaju institucije, sudove i tužiteljstva, a ne političke stranke. To se, prema njegovim riječima, odnosi i na pozicije u SIPA-i, gdje je on blokirao imenovanje, jer smatra kako ne bi trebalo biti mjesta za osobe koje bi, prema njegovim riječima, bile pod utjecajem političkih stranaka poput Milorada Dodika.
Zanimljivo je kako Konaković, istodobno optužujući Dodika za državnu izdaju, nije bio spreman na kompromis u vezi s ključnim pitanjima vezanim uz sigurnost, što sugerira kako su politički interesi prešli u prvi plan. Slično tome, ministar prometa i veza BiH Edin Forto optužio je SNSD da se protivi ne samo zakonodavnim reformama već i sigurnosnim inicijativama koje su dio europskog puta. Na konferenciji za novinare Forto je objasnio kako će nastaviti borbu da na dnevni red dođu zakoni vezani uz sigurnost na cestama, koje je SNSD “srušio” iz političkih razloga.
Košarac “Amerikanac”
No, Forto se nije zaustavio tu – optužio je SNSD za opstrukciju reformi, upućujući na činjenicu da stranka jednostavno nije zainteresirana za provođenje planiranih reformi. Za njega Savez nezavisnih socijaldemokrata koristi taktiku “kupnje vremena” kako bi odgodio potrebne promjene koje će BiH dovesti do članstva u EU. Istodobno, Staši Košarcu, zamjeniku predsjedateljice Vijeća ministara, na svome X profilu bilo je zanimljivije “vaditi mast” bošnjačkim političarima oko obilježavanja 4. srpnja, Dana neovisnosti SAD-a. Košarac je primijetio izostanak visokih bošnjačkih političara, što je, prema njegovu mišljenju, rezultat neslaganja s novim američkim politikama. Na društvenim mrežama je naglasio da Sarajevo, pod vodstvom bošnjačkih političara, očigledno pokazuje nezadovoljstvo prema novoj američkoj administraciji, posebno jer sadašnje poruke SAD-a inzistiraju na poštivanju suvereniteta i nemiješanju u unutarnja pitanja drugih zemalja.
Smatra da bošnjačke stranke tuguju zbog gubitka svog američkog mentora, bivšeg veleposlanika Michaela Murphyja, kojeg su prijašnjih godina doživljavali kao svog političkog nalogodavca, naveo je Košarac. Iako su na sjednici Vijeća ministara donesene važne odluke, politički prijepori i nesuglasice, kao i sveprisutna opstrukcija s obiju strana, ugrožavaju napredak koji je nužan za stabilnost zemlje i njezine europske ambicije. BiH ostaje zarobljena u logici osobnih interesa i nacionalizama koji su ispred zajedničkih ciljeva.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
