UDAR NA USTAV Izlaz iz krize vide u stvaranju građanske države i bosanske nacije

Vrijeme:4 min, 9 sec

 

Na tridesetu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, (velikobošnjačka, op hms) udruga “Krug 99” odlučila je inicirati reformu Ustava Bosne i Hercegovine, potaknuta najvećom političkom i sigurnosnom krizom u zemlji od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najavljeno je na press-konferenciji održanoj uoči današnje sesije o temi “Reformom Ustava na građansko-demokratskim principima izvjestan je izlaz iz permanentne krize“.

Udruga je najavila i da će cjelovit tekst predloženih principa ustavne reforme biti predočen javnosti idućeg mjeseca.

– Naša meritorna radna grupa već je pristupila definiranju principa reforme Ustava BiH na građansko-demokratskim principima koji su pouzdan izlaz iz permanentne i još složenije krize. Pri tome se polazi od najznačajnijih dokumenata Ujedinjenih nacija, internacionalnih deklaracija o ljudskim građanskim i političkim pravima, ključnih dokumenata iz europske pravne stečevine, vrijednostima liberalne demokracije. Bit će naglašena jednakopravnost svakog građanina Bosne i Hercegovine kao nositelja državnog suvereniteta, koja mora biti zajamčena osigurana i implementirana u svim aspektima društva. Definitivno, Bosna i Hercegovina mora biti država republikanskog tipa svih njenih građana, jednakog aktivnog i pasivnog biračkog prava, koji zajedno uz puno uvažavanje etničkih, vjerskih i kulturoloških raznolikosti, tvore bosansku naciju – kazao je na press-konferenciji uoči današnje sesije “Kruga 99” predsjednik te udruge Adil Kulenović, prenosi Fena.

Principi ustavne reforme polazit će, kako je kazao, od toga da je Bosna i Hercegovina suverena država sa svojim teritorijalnim integritetom i cjelovitošću, što proizlazi iz njenog, kako tvrdi Kulenović, hiljadugodišnjeg kontinuiteta. U ovim principima, narodi nisu nositelji državnog suvereniteta već građani Bosne i Hercegovine čiji suverenitet je neprenosiv i nepodjeljiv.

– Vjerujem da ćemo cjelovit tekst predočiti domaćoj i inozemsnoj javnosti kao i relevantnim političkim subjektima idućeg mjeseca – kazao je Kulenović.

Gost-uvodničar na sesiji, prof.dr. Enver Halilović, na press-konferenciji je kazao da je izmjena diskriminatornog, etnopolitičkog Ustava BiH građanskim demokratskim ustavom jedini put trajnog rješenja izgradnje političko-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

– U BiH je danas imamo sigurnosno-političku krizu. U datim odnosima rukovodstva Republike Srpske i državnih organa vlasti, radi se o klasičnom secesionnističkom državnom udaru na ustavno-pravni suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Suspendirani su: Ustav BiH, Sud i Tužiteljstvo BiH, državna policijska agencija za istragu i zaštitu. To je školski primjer otcjepljenja jednog dijela teritorije od ostatka države, što je praktično secesionistički antidržavni sigurnosni akt – rekao je Halilović.

S druge strane, navodi on, zahtjev HDZ-a BiH za tzv. legitimno predstavljanje i izbor je separatistički zahtjev uime jednog naroda koji također, u nekoj fazi, može prerasti u sigurnosni problem. Politički predstavnici HDZ-a, članovi rukovodstva represivnih organa vlasti, ne podržavaju privođenje rukovodstva RS pred lice pravde, dodao je.

-U objema krizama u BiH, sigurnosno-političkoj i političko-sigurnosnoj, izravno su involvirane susjedne države Srbija i Hrvatska, potpisnice Daytonskog sporazuma, na osnovu njihovih tzv. specijalnih odnosa s entitetima BiH. One su svoje nacionalne interese u BiH, zaštitu dejtonskih nadležnosti RS, odnosno osiguranje tzv. legitimnih interesa Hrvata, internacionalizirale na sve adrese širom svijeta, kazao je Halilović.

Ratna etno-politička ideja dejtonskog ustava o tri etno-biološka naroda u BiH je službena, ustavno-pravna platforma permanentne bosanskohercegovačke političke krize postdejtonske Bosne. Ustav BiH situira narode u međusobnoj konfrontaciji i u njoj traži mehanizme njihove međusobne zaštite u međuetitetskom vetu, kaže Halilović također.

Po njegovom mišljenju, iz aktuelne sigurnosno-političke krize ne može se trajno izaći na mehanizmima etničko-entitetskog ustava BiH i rada državnih institucija izgrađenih na etničkom principu.

– To potvrđuju i pokazuju smjena Prlića, na jednoj, kao i Poplašena i Šarovića, na drugoj strani. Umjesto njih, nakon njihovih smjena, na istim projektima danas rade i djeluju Čović i Dodik – kazao je.

Državni aministrativno-institucionalni organi vlasti – sud, policija, Oružane snage BiH nisu konstituirani niti rukovodno niti u strukturi zaposlenih na funkcionalnim principima rada i sposobnosti izvršavanja poslova zbog kojih postoje.

– Imajući u vidu presude Internacionalnog krivičnog suda u Haagu o karakteru rata u BiH 1992-1995., njegove presude o dva udružena zločinačka poduhvata, današnju praksu funkcioniranja BiH na Daytonskom ustavu, šest presuda Europskog suda za ljudska prava, presude Ustavnog i drugih sudova u BiH, aktuelnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji, smatramo da je izmjena diskriminatornog, etno-političkog Ustava BiH građanskim demokratskim ustavom, jedini put trajnog rješenja izgradnje političko-pravnog poretka Bosne i Hercegovine i stvaranja sigurnosti za sve njene građane i samu državu – zaključio je ovaj uvodničar na pres-konferenciji održanoj uoči redovitee sesije „Kruga 99“.

Drugi uvodničar, prof.dr. Šukrija Bakšić, kazao je da zbog konstantne prakse neprovođenja, deklarativno priznata ustavna načela nisu doživjela punu afirmaciju ni u sadržajnom smislu ni u pogledu primjene te nisu ispunila zadatak koji imaju u savremenom ustavnom pravu – da izgrade demokratsko društvo.

– Radi se zapravo o načelima koji su temelji državne zgrade, načelo vladavine prava iz kojeg se izvodi princip ustavnosti i zakonitosti, građanskog suvereniteta, podjele vlasti kako u horizontalnom tako i u vertikalnom pogledu, te je naš današnji cilj da u razgovoru, naše članove ali i širu javnost podsjetimo na značaj ovih načela i njihove dosljedne primjene jer samo na taj način smo uvjereni da se može izgraditi savremeno, prosperitetno bosanskohercegovačko društvo i njegova država – rekao je Bakšić./Fena/

hms.ba / Hrvatsko nebo