Jozo Pavković: Tko je u BiH pronevjerio američki novac namijenjen “jačanju demokracije”

Američka ili domaća istraga pokazat će kamo je sve odlazio novac, ali je općepoznato da su mnogi mediji i nevladine udruge dobivali značajne novčane iznose za razne “projekte”.

Ministar financija i riznice BiH Srđan Amidžić dao je prošlog tjedna nalog unutar tog ministarstva da se ispitaju navodi o USAID-ovu radu i da se informira javnost kako je ta agencija radila u BiH. Objasnio je da je odluku donio na temelju objave nove američke administracije predvođene predsjednikom Donaldom Trumpom u vezi s USAID-ovim radom u kojoj je rečeno da su “milijarde dolara ukradene u USAID-u i drugim agencijama”. Američka administracija objavila je da su na prostoru BiH preko USAID-a uložena 402 milijuna, a da je ta organizacija prijavila samo 155,8 milijuna dolara.

– Nemamo nikakvu informaciju ni trag na što je taj novac potrošen i tko je donosio odluku kako taj novac trošiti – kazao je ministar Amidžić.

Njegov stranački šef Milorad Dodik i bez službene istrage tvrdi da zna na što je otišao novac američkih poreznih obveznika u BiH. Kaže da su milijuni dolara utrošeni u projekte rušenja vlasti u RS-u i slabljenja srpske pozicije u BiH. Ohrabren Trumpovim potezima u Washingtonu, Dodik najavljuje i jaču kontrolu rada nevladinih organizacija u RS-u, za koje tvrdi da su po stranim narudžbama i uz njihov novac radili “protiv srpskih interesa”.

Iako Dodikove tvrdnje, naravno, treba uzeti s rezervom, činjenica je da je protekla tri desetljeća USAID financijski i na druge načine modelirao društvene i političke procese u BiH. Naivno bi bilo vjerovati da se to događalo bez znanja i odobrenja Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu. Američka ili domaća istraga pokazat će kamo je sve odlazio novac, ali je općepoznato da su mnogi mediji i nevladine udruge dobivali značajne novčane iznose za razne “projekte”. Nerijetko su oni ciljali neposlušne političare i politike, uglavnom među Hrvatima i Srbima. Zato ne čudi da srpska, pa i hrvatska javnost u BiH blagonaklono gleda na Trumpovu odluku da preispita USAID-ov rad.

Važnu ulogu u tome imao je hercegovački Hrvat Max Primorac, koji je i pred američkim Kongresom svjedočio o spornom USAID-ovu djelovanju na “kriznim područjima”, uključujući zapadni Balkan. Izvjesno je da će se USAID-ova uloga, ili ono što od njega ostane, redefinirati u cijelom svijetu, pa i u BiH. Baš kao što će promjenu pretrpjeti i uloga američkog veleposlanstva u Sarajevu. U nedjelju je i službeno završio mandat veleposlanika Michaela Murphyja, koji je protekle tri godine umnogome bio gospodar političkih procesa u BiH. Mnogi tvrde da u tom razdoblju ni jedna značajnija odluka nije donesena bez izravnih naredbi ili barem odobrenja veleposlanika Murphyja. No daleko od toga da je svako uplitanje bilo loše ili da je američki diplomat imao loše namjere. Uostalom, pogrešno je pripisivati većinu problema u BiH Murphyjevu nasljeđu, što god o tome govorili njegovi oponenti.

Ipak, njegovim fizičkim i političkim odlaskom iz BiH nastupio je svojevrstan vakuum, koji, čini se, najviše pogađa bošnjačku politiku. Murphy je, realno, bio mnogo više od jednog stranog veleposlanika u Sarajevu. Baš kao što je i USAID-ov utjecaj značajno odskakao od njegove formalne uloge. U iščekivanju novog veleposlanika, ali i novog načina trošenja američkog novca u BiH, političke bi elite u toj zemlji mogle iskoristiti vrijeme za preispitivanje vlastita djelovanja.

Konkretno, mogle bi se više fokusirati na međusobne odnose i samostalno rješavanje problema, bez čekanja ili prizivanja međunarodnog intervencionizma. Bez obzira na to kome će biti naklonjena nova američka politika u BiH, za sve je bolje da je ta zemlja dočeka uz domaće dogovore i rješenja. Kakva god bila, ta su rješenja bolja od onih nametnutih iz Washingtona i Bruxellesa, a pogotovo Moskve.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo