Franjevci u Ljubuškom: 140 godina Humačkog muzeja i njihov doprinos očuvanju kulturne baštine

U Franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu u Ljubuškom u utorak je održan znanstveno-stručni skup pod nazivom “Kulturna baština i suvremenost”, posvećen obilježavanju 140. obljetnice osnutka Humačkog muzeja, najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini. Ovaj događaj, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, okupio je ugledne znanstvenike, kulturne djelatnike i dužnosnike s ciljem isticanja važnosti očuvanja i promocije bogate povijesne i kulturne baštine.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH) akademik Mladen Bevanda naglasio je kako HAZU BiH nastoji afirmirati kulturnu baštinu kroz znanstveno-stručne skupove. Govoreći o osnivanju muzeja prije 140 godina, akademik Bevanda je istaknuo kako je to bilo vrijeme nepismenosti, ali i velike vizije. Posebnu radost izrazio je zbog interdisciplinarnosti znanstvenika i stručnjaka okupljenih na ovom događaju, kazavši da na skupu sudjeluju povjesničari umjetnosti, književnosti, izobrazbe i opće povijesti, arheolozi, muzeolozi, filozofi, teolozi i mnogi drugi, što pokazuje bogatstvo tema i pristupa.

Federalna ministrica kulture i sporta dr. sc. Sanja Vlaisavljević otvorila je znanstveni rad akademije, naglasivši važnost kulture i obrazovanja kao temelja za očuvanje identiteta i društvenih vrijednosti, obraćajući se posebno mladima. Istaknula je i ključnu ulogu obrazovnih institucija u društvu. – Škole nisu samo mjesta obrazovanja, već i institucije koje regrutiraju građane za život u zajednici. A život u zajednici – nije li to najveća vrijednost? Upravo u zajednici možemo izgraditi pozitivne vrijednosti koje će oblikovati našu budućnost – rekla je ministrica.

Osvrnula se potom i na važnost odgovornosti mladih za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, izrazivši uvjerenje da će upravo mladi biti građani koji će znati naći svoje mjesto pod ovim nebom, boriti se za njega i štititi ga. Ministrica Vlaisavljević završila je govor pozivajući sve generacije na povratak temeljnim vrijednostima zajedništva, obrazovanja i kulture, koje su ključ za napredak i očuvanje identiteta u Bosni i Hercegovini.

Gvardijan Franjevačkog samostana na Humcu fra Dario Dodig osvrnuo se na važnost stalnog istraživanja i proučavanja bogate povijesti Humčkog muzeja, najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini. Izrazio je uvjerenje da će zaključci i rasprave s ovog skupa rezultirati objavljivanjem zbornika koji će, kroz povijest, postati nezaobilazan izvor u istraživanju muzeja.

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš u svom govoru istaknuo je da je pamćenje uvijek bilo medij kroz koji nastaje moralni odgoj osobe te podsjetio na dugu tradiciju franjevačkog reda u prenošenju znanja. Obljetnica osnivanja muzeja na Humcu, naglasio je, provocira duboko pitanje odgovornosti – ne samo prema povijesti i naslijeđu, već i prema budućim generacijama. Fra Grbeš ukazuje na potrebu preispitivanja današnjeg odnosa akademske zajednice i institucija prema znanju i povijesti.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić istaknuo je duboku povezanost franjevaca i ljubuškog puka kazavši da su stoljećima franjevci na ovim prostorima izgrađivali crkvu, učili puk pismenosti, znanosti i umjetnosti te sačuvali vjersku i nacionalnu svijest hrvatskog naroda. Posebno je naglasio važnost doprinosa franjevaca i časnih sestara koji su oblikovali ne samo duhovni, već i društveni život Ljubuškog. – Danas čak 19 ljubuških ulica nosi nazive po zaslužnim fratrima i časnim sestrama, što je trajni znak zahvalnosti za njihovo djelovanje – dodao je Markotić.

Jedan od sudionika skupa bio je i akademik Šimun Musa koji je rekao da će muzej, kao sudionik prošlosti i svjedok kulturne baštine, čimbenik sadašnjosti i čuvar identiteta, pored svoje povijesne, obrazovne, etičke, arheološke, etnološke, nacionalne i univerzalne vrijednosti i u budućnosti, ostati znak naše prepoznatljivosti i samosvojnosti.

– Zbog te važnosti nužna je uloga lokalne i državne uprave u osiguranju i bogaćenju muzejske zbirke te zaštiti i funkcioniranju muzeja. U želji da prvi muzej u BiH – muzej na Humcu – zadrži i u tome pogledu svoje prvenstvo, s osobitom zahvalom fra Anđelu Nuiću, njegovu osnivaču, fra Boniciju Rupčiću koji ga je svojim radom ponovno oživio i osnažio i fra Branimiru Musi, gvardijanu, koji je temeljito unaprijedio prostor i postav muzeja te ga nanovo otvorio 2002. godine rekavši da velike ljude pamte vremena koja su oni obilježili, a njih ta vremena čine nadvremenskima. Hvala franjevcima koji su ga oplemenjivali i čuvali predajući ga budućim naraštajima – zaključio je akademik Musa.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo