Uspostavom federalnog USKOK-a ruši se Sud BiH i pogoduje Dodiku

Pravni stručnjaci objasnili zašto je osnivanje nove pravosudne institucije u Federaciji opasan eksperiment. U nedavno dostavljenom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt osvrnuo se na odugovlačenje u provedbi Zakona o procesuiranju korupcije. Pritom je naveo kako je uspostava federalnog USKOK-a naišla na otpor unutar vladajućih struktura, osobito HDZ-a BiH, koji zagovara promjene zakona u cilju ograničavanja nadležnosti ovog posebnog odjela u skladu s ustavnim nadležnostima, piše Večernji list BiH.

Naime, sadašnja zakonska rješenja i uspostava odjela koji bi trebali biti centralizirani najizravniji su udar na Ustav Federacije BiH, a po mišljenju pravnih stručnjaka pravosuđa na razini države. A to u konačnici najviše koristi donosi čelniku Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj.

Udar na Ustav

Ovi prijedlozi dodatno unose podjele u Federaciji BiH, posebice kada je riječ o očuvanju Ustavom predviđenih županijskih nadležnosti koje Hrvati doživljavaju kao ključno ustavno pitanje. Asim Crnalić, ugledni sarajevski odvjetnik i bivši član Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), iznio je svoja profesionalna i kritička stajališta o uspostavi federalnog USKOK-a. Crnalić izražava skepticizam prema ovoj instituciji, smatrajući je “organizacijskim eksperimentom” koji može donijeti nepredviđene posljedice za pravosudni sustav.

Prema njegovu mišljenju, dodatno fragmentiranje pravosudnog sustava može ozbiljno narušiti funkcioniranje Suda BiH, koji ima značajne kadrovske kapacitete za vođenje ovakvih slučajeva. – Sud Bosne i Hercegovine, koji je kadrovski kapacitiran za vođenje takvih slučajeva, ostat će praktički bez posla – naglašava Crnalić. Smatra da, ako postoji nezadovoljstvo rezultatima trenutačnih institucija, treba raditi na unaprjeđenju njihovih kapaciteta i odgovornosti, a ne stvarati nove. Crnalić nadalje izražava zabrinutost zbog načina na koji su postavljeni kriteriji za imenovanje sudaca u Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije. Trenutačna regulativa, kako tvrdi, omogućuje da bilo koji općinski sudac dobije status suca Vrhovnog suda u Posebnom odjelu. Ova pravna neusklađenost dovodi do mogućnosti za nelojalnu konkurenciju unutar pravosudnog sustava, što je Crnalić nazvao “nepromišljenim i pogrešnim korakom”.
Ostatak članka ispod videa

Uz kritike o strukturi federalnog USKOK-a, ističu se i političke implikacije njegova uspostavljanja. U Republici Srpskoj predsjednik Milorad Dodik zagovara decentralizaciju i ovlast entiteta da procesuiraju organizirani kriminal unutar svojih granica, čime bi se oslabilo centralnu moć pravosudnih institucija na državnoj razini. Schmidt upozorava da Zakon o federalnom USKOK-u, iako donesen u cilju borbe protiv korupcije, paradoksalno može poslužiti kao instrument u Dodikovim rukama za jačanje entitetskih institucija, dok se istodobno slabe državni kapaciteti. To stvara dodatne izazove za budućnost pravosuđa u BiH i narušava povjerenje javnosti u mogućnost efektivne borbe protiv kriminala na razini države.

Važno za EU put

Schmidt je pak istaknuo kako kašnjenje u provedbi i kontroverzni prijedlozi izmjena zakona dodatno otežavaju uspostavu institucija u Federaciji BiH, a time i samu borbu protiv korupcije, koja je jedan od glavnih preduvjeta na putu BiH prema Europskoj uniji. Visoki predstavnik zalaže se za jačanje pravosudnog sustava kao integriranog, funkcionalnog sustava, naglašavajući da fragmentacija i politički utjecaji podrivaju pravdu i slabe napore u BiH. Međunarodna zajednica, a posebno američko Veleposlanstvo, snažno podupiru uspostavu institucija poput federalnog USKOK-a, koje bi mogle povećati učinkovitost u borbi protiv korupcije.

Ipak, kako navodi Crnalić, čak i dobronamjerni prijedlozi međunarodnih partnera nisu uvijek nužno najbolja rješenja za pravosudni sustav BiH. – Nije sve što predlaže američko Veleposlanstvo nužno dobro za nas – navodi Crnalić, naglašavajući da je važno zadržati neovisnost i racionalnost u odlučivanju o budućnosti pravosuđa BiH. Kriteriji za izbor sudaca u Posebnom odjelu Vrhovnog suda postavljeni su tako da omogućuju imenovanje bilo kojeg općinskog suca s iskustvom, što izaziva zabrinutost stručne javnosti zbog potencijalne neujednačenosti standarda i kvalitete rada na različitim sudskim razinama. Ova se institucija suočava s istim dječjim bolestima kao i druge koje su modelirane ambicijama nedoraslih birokrata, domaćih i stranih, kojima je bitniji štrihir u njihovoj zadaćnici nego funkcionalno i održivo rješenje.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo