Zarada i imovina nekoliko tvrtaka – najvećih vlasnika medija na svijetu – nezamislivo je velika!
Vrijeme:6 min, 47 sec
Postoje mediji u javnom odnosno državnom vlasništvu, kao što su recimo HRT u Hrvatskoj i mnoštvo medijskih kuća u Kini. No postoje i privatni mediji. Čiji su oni zapravo u društvu u kojem su velike globalne kompanije vlasnici mnogih manjih tvrtaka posvuda? Na čemu zarađuju, tko ih financira i kontrolira, kojim se sve djelatnostima medijske kuće bave i koje najviše zarađuju? – Suradnik portala Epoha istražio je koje su privatne tvrtke najveći najprofitabilniji vlasnici medija u današnjem svijetu i tako ponešto osvijetlio tu stranu medijske zbilje. U kojoj se s toliko muke nastojimo snaći i svaki put krčiti si put do istine do objektivne informacije i komentara, iako su interesi vlasnika medija uvelike nešto sasvim drugo. Na prvom im je mjestu što veća zarada pod svaku cijenu, a vidi se i da prednjače u prilagodbama tržišnim potrebama i ukusima, te u iskorištavanju modernih tehničkih mogućnosti, pa tako i umjetne inteligencije.
Medijima se u nas, posebno u svijetu, pridaje veliko značenje i utjecaj na pojedine događaje. . No, što stvarno znamo o medijima? Tko im je pravi vlasnik? Gotovo ništa! Medijskim krajolikom najvećim dijelom svijeta dominiraju korporacije koje su dugotrajnim spajanjima i preuzimanjima koncentrirale kontrolu nad onim što vidimo, čujemo i čitamo. U mnogim slučajevima te divovske tvrtke vertikalno su integrirane, nadzirući sve, od početne proizvodnje do krajnje distribucije. U tim uvjetima zanimljivo je zapitati se tko su najveći vlasnici medijskih kuća u svijetu? Je li istina da samo šest multinacionalnih korporacija kontrolira sve medije na globalnoj razini?
Koncentracija vlasništva nad medijima, također poznata kao medijska konsolidacija ili medijska konvergencija, proces je u kojem manji broj pojedinaca ili organizacija kontrolira udjele u masovnim medijima. Suvremena istraživanja pokazuju rastuće razine konsolidacije, s mnogim medijskim industrijama koje su već visoko koncentrirane gdje nekoliko tvrtki posjeduje velik dio tržišta. Sinergijski efekti nastaju kroz horizontalne i vertikalne integracije u kojima su svi interesantni dijelovi umreženi: od filmskih studija do globalnih televizijskih mreža; od tvrtki koje osiguravaju uslugu interneta do informacijskih satelita; od kontrole nad novinama, časopisima i izdavačkom djelatnošću do PR tvrtki, ustanova za ispitivanje javnosti, oglasnih agencija; od tematskih okupljanja do organizatora velikih sportskih događaja; od proizvođača dječjih igračaka do predmeta za darivanje. Ta sinergija je zaista globalna i ne znači samo političku dominaciju, nego se ta dominacija širi na područje kulture, tehnologije i – što je za nas posebno važno – medijske prisutnosti, od sadržaja do stila.
Ovaj prikaz nastao je djelomice na temelju informacija koje prikuplja Columbia Journalism Review na internetskoj stranici ‘Tko je vlasnik čega?’ jednom od mnogih izvrsnih izvora na webu o vlasništvu medija. Činjenica je da deset velikih kompanija diktira medijsku sliku svijeta i upravlja medijskom pozornicom. No, posebice se ističe šest medijskih mogula koji nadziru sve: od početne proizvodnje do krajnje distribucije. I, praktično, vladaju svijetom informacija.
Malo je područja poslovne aktivnosti na kojima dolazi do tako brzih promjena kao što je to slučaj s medijima i komunikacijama. Vidljivo je to na tablicama najvećih TOP-10. u posljednjih desetak godina
- 2010. 2012. 2013. 2022. 2024.
Time Warner The Walt Disney Comcast Comcast Apple Apple
Walt Disney Comcast Walt Disney Google Inc. Walt Disney Netflix
Viacom Inc. News Corp. Google. Inc Walt Disney Comcast Disney
News Corp. Viacom Inc. News Corp News Corp Netflix Comcast
Comcast Time Warner Viacom Inc. Time Warner Inc. AT&T AT&T
Bertelsmann AG Sonny Ent Time Warne Viacom Inc. Sony Sony
Sonny Ent. Bertelsmann Sonny Ent. Sonny Ent. Charter Com. Thomson Reuters
NBC Universal Vivendi S.A. Bertelsmann Bertelsmann SE&Co Thomson Reuters Charter Com.
Cox Ent. NBC Universal Vivendi S.A. Vivendi S.A. Paramount Fox
Vivendi S.A. Cox Ent. Cox Ent. Cox Ent. FOX Paramount Global
Najveće svjetske medijske tvrtke
Medijska industrija pokriva područja kao što su oglašavanje, emitiranje i umrežavanje, vijesti, tisak i publikacije, digitalno, snimanje i filmske slike i svako ima svoju pridruženu infrastrukturu. Medijske tvrtke nude proizvode i usluge pojedincima i velikim organizacijama. Ovaj popis najboljih medijskih tvrtki daje uvid u njihovo poslovanje i operacije. Poredan je silaznim redoslijedom tržišne kapitalizacije od lipnja 2024. Najveće medijske tvrtke uključuju Apple, Disney i Comcast.
- Apple (AAPL): $3.22 bilijuna
- Netflix (NFLX): $290.80 milijardi
- Walt Disney (DIS): $181 milijardi
- Comcast (CMCSA): $153.64 milijardi
- AT&T (T): $137.02 milijardi
- Sony (SONY): $103.66 milijardi
- Thomson Reuters (TRI): $75.80 milijardi
- Charter Communications (CHTR): $43.05 milijardi
- Fox (FOX): $15.48 milijardi
- Paramount Global (PARA): $7.24 milijardi
Velikih šest
Dok neovisni mediji i dalje postoje (a ima ih mnogo), glavni mediji su gotovo svi u vlasništvu šest konglomerata. Da budemo jasni, “mediji” se u ovom kontekstu ne odnose samo na novinske kuće – odnosi se na bilo koji medij koji kontrolira distribuciju informacija. Dakle, ovdje “mediji” uključuju 24-satne postaje s vijestima, novine, izdavačke kuće, internetske usluge, pa čak i programere videoigara.
Tržišna kapitalizacija šest najvećih medijskih kompanija u 2022. godini
Između 2022. i 2024. slika najvećih i njihova tržišna kapitalizacija se uvelike izmijenila time što je Apple snažno porastao, pa sada ukupna vrijednost prvih šest medijskih kompanija prelazi vrijednost od 4,1 bilijuna USD.
Kompanija SONY je klasičan primjer strukture konglomerata na medijskom tržištu. Sony (SONY) prvenstveno je poznat kao elektronički i glazbeni div, ali ima i druga medijska svojstva. Njegovi ključni segmenti uključuju igre i mrežne usluge, glazbu, slike te elektroničke proizvode i rješenja. Segment slika uključuje filmove, televizijske produkcije i medijske mreže. Sonyjev glazbeni ogranak dobro je poznat u cijelom svijetu. Njihovi glazbeni ogranci podupiru i televizijske i filmske produkcije, ali također objavljuju glazbu umjetnika. So-net je Sonyjev ogranak internetskih usluga. Dostupan je samo u Japanu i nudi dvostruke brzine Google Fibera za manje novca. To čini So-net jednim od najizdašnijih ISP-ova na svijetu u pogledu brzine. Sony također posjeduje nemedijsku imovinu, uključujući banku, financijske fondove i kreativni paket. Ta nemedijska sredstva ne objavljuju informacije, ali svakako igraju glavnu ulogu u financijskom uspjehu Sonya.
Ukupna vrijednost 6 velikih medija: 4086 milijardi dolara. Iz perspektive, da je ovih šest kompanija država, bile bi među najbogatijim zemljama na svijetu po BDP-u. Te će tvrtke vjerojatno tu ostati sljedećih desetljeća — ili čak stoljeća. Jedini način na koji će nestati jest ako ih kupi neka druga megalitska tvrtka ili ako ostanu bez posla zbog velikog tržišnog potresa koji im ne ostavlja vremena za prilagodbu. Taj se fenomen naziva “prevelik da bi propao”, a često se primjenjuje na svjetske banke poput City-a ili Bank of America. Ali vrijedi i ovdje. Ove tvrtke su motori profita koji stalno rastu. A kad ne mogu rasti, kupuju manja poduzeća koja to rade.
Fokus prošlogodišnjeg “Stanja medijskog tržišta, 2023.” bio je na prilagodbi medijskog sektora novoj normali usred gospodarskih i geopolitičkih izazova koje je donijela pandemija COVID-19. Izvješće za 2023. naglašava važnost prihvaćanja novih tehnologija, strateških akvizicija, privatnosti i sigurnosti podataka, učenja od glavnih igrača i redizajniranja strategija sadržaja kako bi ostali konkurentni. Ključni razvoj uključivao je ponovno oživljavanje događaja uživo, korištenje tehnologije igara u filmu, propise o privatnosti i uspon generativne umjetne inteligencije (GenAI).
S ovim izdanjem za 2024., podnaslovom “Povratak ravnoteži: godina razboritih gospodarskih očekivanja,” naš fokus prebacuje se na oporavak i stabilizaciju medijskog sektora nakon izazovne gospodarske godine 2023. Dok i ovogodišnje i prošlogodišnje izdanje naglašavaju važnost prihvaćanja digitalne transformacije i ostajanja agilnog u suočavanju s novim trendovima i tehnologijama, ovo Izvješće za 2024. stavlja veći naglasak na ulogu umjetne inteligencije, porast imerzivnog i interaktivnog sadržaja te sve veći fokus na personalizaciju i korisničko iskustvo. Ovogodišnje izvješće također naglašava značaj strateških partnerstava i suradnji u poticanju inovacija i zadržavanju konkurentnosti u medijskoj industriji koja se stalno mijenja.
Upravo dok pišemo ovaj prikaz dolaze vijesti da kompanija Nvidia (NVDA) preskače tržišnu vrijednost Apple-a i zauzima prvo mjesto među TOP 10 svjetskih medijskih kompanija. Nvidia dizajnira i razvija grafičke procesore i srodni softver. Kompanija je bila pionir u razvoju grafičke procesorske jedinice (GPU), čije su se početne primjene prvenstveno koristile za PC grafiku i video igre. Mogućnosti GPU-a sada se iskorištavaju za upotrebu u aplikacijama umjetne inteligencije i strojnog učenja, što objašnjava nedavni skok rasta tvrtke.
Ante Gavranović
Povezano:
Brisani prostor N. Piskač: Cenzura i autocenzura u službi režima
Epoha/Hrvatsko nebo
