U Vukovaru – Kolona sjećanja predvođena s 2656 djece u bijelim majicama s imenima poginulih

Prvi put ove godine, u organizaciji SKAC-a Osijek i Bratovštine marijanskog zavjeta za domovinu, mladi iz raznih udruga, pokreta i zajednica diljem Republike Hrvatske sudjeluju u Koloni sjećanja noseći imena vukovarskih žrtava. Točno 2656 imena na bijelim majicama, kao spomen na jedno od najvećih stradanja hrvatskog naroda u novijoj povijesti.

I ove godine Kolonu sjećanja predvode hrvatski branitelji Vukovara s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja. Kolon se kreće ulicama Gundulićevom, Vesne Bosanac, Županijskom, Strossmayerovom, dr. Franje Tuđmana, Trgom hrvatskih branitelja, Stjepana Radića, Trgom Slavija, Bana Josipa Jelačića do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, nakon čega se odaje počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca.

U 13.00 sati na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata bit će služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu. Misu predvodi mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit, a prenosi ju HTV 1 i drugi televizijski i radijski programi.

Tijekom gotovo tri mjeseca agresije na Vukovar, koja je trajala od kolovoza do studenog 1991. godine, poginulo je najmanje 2717 ljudi, uključujući hrvatske branitelje i civile. Više od 22.000 Vukovaraca bilo je prisiljeno na progonstvo, a tisuće su prošle kroz srpske koncentracijske logore. Nažalost, više od 300 ljudi nikada nije vratilo iz tih logora.

Iako su brojni dokumenti i izvještaji već razjasnili mnoge detalje o stradanju, na popisu nestalih i zatočenih osoba Domovinskog rata još uvijek se nalaze imena više od 350 branitelja i civila čiji su tragovi zauvijek izgubljeni u Vukovaru 1991. godine.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, kada su JNA i srpske paravojne postrojbe započele opći napad na grad. Iako brojčano i vojno inferiorni, hrvatski branitelji pružili su izvanredno otpor, održavši obranu gotovo tri mjeseca, unatoč svakodnevnim napadima – od zračnih bombardiranja do napada tenkovima.

Grad je bio bez struje i opskrbe, a stanovnici su preživljavali pod stalnim napadima. Vukovar je bio okupiran do 15. siječnja 1998., kada je nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja grad vraćen u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta

Komemorativnim programom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ koji će se s početkom u 10 sati održati u u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru će započeti središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

Nakon prigodnog programa u izvedbi Klape „Sv. Juraj“ Hrvatske ratne mornarice i glumca Darka Milasa, sudionici obilježavanja uputit će se ulicama u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće. Kolonu sjećanja predvodit će hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar. U koloni sjećanja sudjelovat će državni vrh – predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade, predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić i drugi.

Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na groblju u 13 sati predvodi mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit. U večernjim satima niz Dunav će biti pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u znak sjećanja na ubijene i nestale branitelje u obrani Vukovara, dok će se u 18,11 sati s vukovarskih, ali i crkava diljem Hrvatske oglasiti zvona u počast vukovarskom stradanju u Domovinskom ratu.

Jutro su učenici vukovarskih škola zapalili lampione duž trase križnog puta, a brojni lampioni upaljeni su i ispred bolnice, gradskih institucija, tvrtki i po prozorima kuća. Osim Vukovaraca, velik broj ljudi dolazi iz susjednih gradova i zemalja, a cijeli grad odražava atmosferu zajedništva i poštovanja prema žrtvama.

Za sve Vukovarce, ali i sve građane Hrvatske, 18. studenoga ostaje dan kada se s pijetetom prisjećamo ne samo stradanja, već i hrabrosti i izdržljivosti koja je dugo branila i toliko oblikovala grad na Dunavu tijekom triju posljednjih desetljeća.

mediji/Hrvatsko nebo