Z. Gavran: Hoće li Moskva nakon Bidenove odluke proglasiti svoj rat protiv Ukrajine agresijom (nekih) članica NATO-a na Rusiju?
Trumpovi pristaše bjesne na Bidena zbog njegova dopuštenja uporabe američkih dalekometnih raketa za gađanje (samo vojnih?) ciljeva duboko na teritoriju Rusije, iako je Trump dobio novi mandat Amerikanaca za uspotavu mira. Moskva bi mogla rusko-ukrajinski rat ’re-kvalificirati’ kao obrambeni protiv (nekih) članica NATO-a, čime bi njegove države članice postale za Rusiju neprijateljskom, agresorskom stranom, a što bi značilo eskalaciju u smjeru nuklearnog rata. Hoće li se takvo što i dogoditi, ili će Kremlj još jednom stati na praznim prijetnjama? Ili će posegnuti za manje eskalacijskim mjerama umjesto uvođenja Rusije u otvoreni i formalni rat sa članicama NATO-a? O tomu se iznose različite i oprečne ocjene i predviđanja. Odgovor tko je u pravu vjerojatno ćemo doznati uskoro. Možda ipak u Moskvi prevlada procjena da joj je bolje ne proširiti rat na (pre)moćne protivnike, nego strpljivo čekati još dva mjeseca (ionako počinje zimsko razdoblje, kopnene će operacije splasnuti) dok Trump ne preuzme vlast i ne pokaže na kakvo je primirje i pod kojim uvjetima spreman ’nagovoriti’ Ukrajinu i privoljeti Rusiju.
Iako se izabrani predsjednik Donald Trump još nije oglasio, više ljudi njemu bliskih ili iz republikanskog tabora već je iznijelo svoje ocjene o odluci predsjednika na odlasku Joea Bidena da dopusti Ukrajini uporabu američkih dalekometnih raketa, maksimalnog dometa do 290 milja, da gađaju, čini se samo vojne, ciljeve u samoj Rusiji. Pritom se u prvom redu spominju vrlo moćne, nadzvučne taktičke balističke rakete ATACMS.
Britanski premijer Starmer i francuski predsjednik Macron htjeli su to isto za svoje rakete dopustiti Ukrajini već prije dva mjeseca, no tražili su suglasnost predsjednika Bidena. Ovaj je tada krzmao i nije to želio odobriti, u strahu od eskalacije i uvlačenja država članica NATO-a u sukob. Sada je Predsjednik na odlasku „popustio“, pravdajući promjenu svog stajališta time što su u međuvremenu tisuće sjevernokorejskih vojnika dopremljene u Rusiju te se ondje bore zajedno s ruskom vojskom za „izacivanje“ ukrajinskih snaga iz kurske regije.
„Američki narod… NE želi financirati ili voditi strane ratove. Želimo sami riješiti svoje probleme. Dosta više toga, to mora prestati!“
Za američki magazin Newsweek direktor Trumpovih odnosa s javnošću Steven Cheung izjavio je: „Kao što je predsjednik Trump rekao tijekom kampanje, on je jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarale o miru i radile na privođenju rata kraju i zaustavljanju ubijanja. No službene izjave o tom pitanju dolazit će izravno samo od predsjednika Trumpa ili njegovih ovlaštenih glasnogovornika.“
Pa ipak, više Trumpovih pristaša oglasilo se i ne čekajući Trumpovu službenu reakciju na mreži X, bivši Twitter. Svi odreda optužuju Bidena da eskalira sukob svega dva mjeseca prije odlaska iz Bijele kuće, domećući kako je to izričito suprotno onomu što je Trump u kampanji najavljivao, a to je hitno privođenje kraju rusko-ukrajinkog rata.
Republikanska zastupnica iz Georgije Marjorie Taylor Greene, inače čvrsta podupireteljica Trumpa, osudila je Bidenovu odluku ovim riječima: „Na odlasku s dužnosti, Joe Biden opasno pokušava započeti Treći svjetski rat dopuštajući Ukrajini korištenje američkim projektilima dugog dometa u Rusiji. Američki narod dao je 5. studenoga mandat protiv upravo tih posljednjih odluka Amerike i NE želi financirati ili voditi strane ratove. Želimo sami riješiti svoje probleme. Dosta više toga, to mora prestati!“
„Čini se da se Vojnoindustrijski kompleks želi pobrinuti za početak III. svjetskog rata prije nego što moj otac dobije prigodu stvoriti mir i spasiti živote. Maloumnici!“
Poduzetnik i investitor, poznat javnosti kao jedan od sudionika televizijskoga All-In Podcast-a, David Sacks na X-u je napisao: „Predsjednik Trump dobio je jasan mandat za privođenje rata u Ukrajini kraju. Pa što Biden radi u posljednja dva mjeseca na vlasti? Masovno eskalira rat. Je li njegov cilj stvoriti Trumpu najgoru moguću situaciju?“
Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, Trumpov najprije vatreni podupiratelj, a zatim odabranik za jednu od važnih dužnosti, citirao je na svom X-u ono što je napisao senator Mike Lee, republikanac iz Utaha. A Lee je napisao: „Liberali vole rat“ te „Rat omogućuje još jaču državnu vlast (bigger government)“. Musk je samo jednom riječju to komentirao: „Istina.“
Oglasio se i sin izabranog predsjednika, Donald Trump Jr. [Mlađi], koji je na X-u objavio ovo: „Čini se da se Vojnoindustrijski kompleks želi pobrinuti za početak Trećeg svjetskog rata prije nego što moj otac dobije prigodu stvoriti mir i spasiti živote. Pred očima su im samo bilijuni dolara. Život neka bude proklet!!! Maloumnici!“
Konzervativni politički aktivist, pisac, voditelj podcasta/radijskoga razgovornog šoua i autor priloga na YouTubeu, izvršni direktor tvrtke Turning Point USA, Charles J. Kirk napisao je na X-u: „Biden pokušava pokrenuti 3. svjetski rat. To je patološki i totalno ludo. Američko oružje NE bi se trebalo koristiti za paljbu na unutrašnjost Rusije! Zamislite da Rusija isporučuje projektile za ispaljivanje na Ameriku!“
Eho Putinove prijetnje izrečene 12. rujna i objektivnih procjena
Sve te reakcije zapravo su eho prijetnje Rusije i objektivnih procjena da bi ova ili ovakva američka odluka mogla pojačati i proširiti rat na članice NATO-a te otvoriti vrata uporabi strategijskih oružja odnosno nuklearnih projektiala, što bi imalo katastrofalne posljedice za čovječanstvo.
Jedine reakcije iz Moskve dosad su bile Putinova najava da će se ruski odgovor na najnoviju odluku uskoro znati i osjetiti, te glasnogovornice ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove za RBC TV. Ona je rekla samso to da je predsjednik Putin već govorio, unaprijed, o tomu što misli o mogućim napadima unutar Rusije američkim dugodometnim oružjem. A što je on rekao?
Putin je o toj temi dao izjavu još 12. rujna. Tada je kazao da bi potencijalnu odluku o uporabi zapadnih dugodometnih projektila protiv Rusije vidio kao „izravno sudjelovanje“ u ratu SAD-a i drugih zemalja članica NATO-a te da bi to uvelike promijenilo „samu narav ovog sukoba“.
Trumpovi pristaše bjesne na Bidena zbog njegova dopuštenja uporabe američkih dalekometnih raketa za gađanje (samo vojnih?) ciljeva duboko na teritoriju Rusije, iako je Trump dobio novi mandat Amerikanaca za uspotavu mira. Moskva bi mogla rusko-ukrajinski rat ’re-kvalificirati’ kao obrambeni protiv (nekih) članica NATO-a, čime bi njegove države članice postale za Rusiju neprijateljskom, agresorskom stranom, a što bi značilo eskalaciju u smjeru nuklearnog rata. Hoće li se takvo što i dogoditi, ili će Kremlj još jednom stati na praznim prijetnjama? Ili će posegnuti za manje eskalacijskim mjerama umjesto uvođenja Rusije u otvoreni i formalni rat sa članicama NATO-a? O tomu se iznose različite i oprečne ocjene i predviđanja. Odgovor tko je u pravu vjerojatno ćemo doznati uskoro. Možda ipak u Moskvi prevlada procjena da joj je bolje ne proširiti rat na (pre)moćne protivnike, nego strpljivo čekati još dva mjeseca (ionako počinje zimsko razdoblje, kopnene će operacije splasnuti) dok Trump ne preuzme vlast i ne pokaže na kakvo je primirje i pod kojim uvjetima spreman ’nagovoriti’ Ukrajinu i privoljeti Rusiju.
Povezano:
DW/Putinova prijetnja nuklearnim napadom: pitanje crvene crte
Zdravko Gavran: Hrvatsko nebo