D. Dijanović: Trump se kao u filmskom holivudskom scenariju vraća u Bijelu kuću

Trumpov povratak u Bijelu kuću

Donald Trump novi je američki predsjednik. Dobio je ne samo najveću potporu elektora, nego i ukupnog broja birača. Nakon četiri godine kao u nekome filmskom holivudskom scenariju – unatoč tome što je Hollywood gotovo unisono bio protiv njegova izbora – vraća u Bijelu kuću. Zacrvenio se i Senat što Trumpu daje otvorene ruke iduće dvije godine.

Trump je najstarija osoba ikada izabrana za američkog predsjednika. No za razliku od Joe Bidena ne treba sumnjati u njegovu fizičku i mentalnu energiju, što je pokazao i trosatni podcast kod Joe Rogana u kojemu je pokazao da mu klikeri i dalje jako dobro rade.

Trump je ostvario pobjedu protivno svim anketama i analitičarima, koji su predviđali jedne od najneizvjesnijih izbora u američkoj povijesti. Njegova je pobjeda – pobjeda protiv tzv. duboke države, protiv politiziranog pravosuđa, protiv medija (koji djeluju jednoumno kao u najgorim vremenima komunizma, ali gube i povjerenje konzumenata) i protiv onih koji su ga željeli vidjeti mrtvoga. Pokazao se kao neuništiva „politička životinja“. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li napustiti Ameriku svi oni pripadnici političke, medijske i zabavne scene koji su najavili emigriranje u slučaju Trumpove pobjede.

Svi pokušaji Trumpove diskreditacije koji su uključivali optužbe za rasizam (tako ga se optuživalo za rasističke izjave prema Portorikancima, a ovi su dominantno glasovali baš za njega) i mizoginiju ostali su bezuspješni i samo tjerali vodu na mlin Trumpa posebno u očima bijelih američkih muškaraca (potporu kojih mu je nesumnjivo donijelo i angažiranje Joe Rogana i vlasnika UFC-a Dane Whitea). No Trump je, unatoč optužbama za rasizam, podebljao potporu i među mnogih manjinskih skupinama, od Latinoamerikanaca do Afroamerikanaca.

Glasovali su za njega mnogi Židovi, muslimani, pa čak i Amiši. Trump je transformirao republikansku biračku bazu: nju sada dobrim dijelom čine oni Amerikanci koji rano ustaju i ponekad rade više poslova kako bi osigurali egzistenciju, dok su demokrati skopčani s elitističkim i korporativnim interesima (Harris, koja je potrošila tri puta više novca u kampanji od Trumpa imala je potporu upravo ovih krugova). Potporu mu je dao i Robert F. Kennedy Jr. što mu je dalo određeni poguranac i dijela demokrata. Nezanemariva je uloga koju je imao Elon Musk koji je pred nekoliko godina kupio popularni Twitter, danas X.

Trump je u kampanji potencirao ideološka pitanja kao što je odnos prema migracijama. U korist Trumpa išla je i radikalna ideološka pozicija Kamale Harris koja se zalagala za neograničeni pobačaj na federalnoj razini, za rodne transformacije maloljetnika, financiranje tzv. transrodnih operacija iz proračuna itd. U odnosu na takve pozicije Trump je djelovao kao glasnik zdravog razuma. On je otvarao ključna pitanja, a Harris se bavila demagogijom i davala radikalne najave ideološke transformacije Amerike.

Trump pobjedu velikim dijelom može zahvaliti i činjenici da ga se smatra kompetentnijim za ekonomska pitanja. Amerikanci sve više osjećaju posljedice visoke inflacije. Život u Americi postao je preskup. S druge strane, prije izbijanje korona-krize Amerika je za vrijeme Trumpa bilježila odlične ekonomske rezultate čega se birači nesumnjivo sjećaju.

Trumpova pobjeda izazvala je velik strah globalističkih krugova, a posebno bruxelleske administracije. Čelnici Njemačke i Francuske već su pozvali na ujedinjavanje Europe nasuprot Trumpu. Što će njegov povratak u Bijelu kuću donijeti Europi – jedna je od tema dvodnevnog sastanka Europske političke zajednice i Europskog vijeća u Budimpešti. Mogu se čuti kojekakva predviđanja, kao da Trump već jednom nije bio u Bijeloj kući. Činjenica jest da će u novome mandatu biti slobodniji u djelovanju, no ključne teze globalističkih medijskih, političkih i parapolitičkih struktura potpuno su deplasirane.

Istina je da je Trump u nekoliko prilika znao prijetiti da će SAD napustiti NATO. Međutim, to je jednostavno dio njegove strategije kojom je saveznike želio prisiliti na trošenje više sredstava za obranu (2 posto BDP-a). Kad je Emmanuel Macron govorio o „moždanoj smrti NATO-a“ doživio je velike Trumpove kritike. Kako bilo, Europa će morati preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu.

Trump je najavio da će zaustaviti ratove i podsjetio na to da u njegovu mandatu nije bilo novih ratova. Nema, dakle, sumnje da će Trump nastojati postići mirovni sporazum Rusije i Ukrajine ili barem zamrzavanje konflikta. Ne treba, međutim, zaboraviti na to da je upravo Trump Ukrajini isporučio teško naoružanje kakvo do tada nije isporučila Obamina administracija. On je u međunarodnim vojnim odnosima prije svega trgovac kojemu je jako stalo da se kupuje američko naoružanje. Ipak, za vrijeme svoga mandata nastojat će posredovati na prestanku ovoga krvavog rata. Od Ukrajine će se zahtijevati određeni kompromisi, ali nema sumnje da će zauzeti oštar stav i prema ruskoj strani.

U odnosu na Kinu – koju je definirao kao ključnoga američkog geopolitičkog, geostrateškog, geoekonomskog i sigurnosnog rivala – Trump je tijekom svoga mandata postavio određene okvire oko kojih danas postoji dvostranački konsenzus na američkoj političkoj sceni. Moglo bi ponovno doći do intenziviranja trgovačkog rata između Washingtona i Pekinga jer i dalje postoje veliki nerazmjeri u međusobnoj razmjeni dobara i usluga. Trump će nastojati povratiti dio proizvodnje u Sjedinjene Američke Države.

Trumpova politika u prvom je mandatu bila oslikana u sloganu „Amerika na prvome mjestu“ (America First). Ta politika Trumpa je dovela u sukob i s najvažnijim strateškim partnerom SAD-a, a to je Europska unija. Trumpu je jedan od glavnih ciljeva na ekonomskome planu bio smanjivanje trgovinskoga deficita s drugim državama, pa je u skladu s time uveo tarife na uvozni čelik i aluminij iz EU-a i najavio da razmatra uvesti tarife na automobile, kamione i auto dijelove. Ova bi pitanja ponovno mogla doći u prvi plan.

Na Bliskom istoku Trump će voditi dosljednu proizraelsku i protuiransku politiku. Moglo bi doći do dodatnog zaoštravanja i ovako napetih odnosa s Iranom. No s obzirom na to da je najavio prestanak ratova Trump će u odnosu prema Iranu više primjenjivati sankcije i druge metode nevojnog pritiska.

Amerika pod Trumpom vjerojatno ne će inaugurirati politiku izolacionizma, ali će se više baviti unutarnjim nagomilanim problemima kao što su visoka inflacija i masovne migracije.

Na vanjskopolitičkom plan Trump je skloniji bilateralnim, nego multilateralnim dogovorima što će od svih zemalja, pa tako i od Hrvatske zahtijevati proaktivniji pristup.

Kao pristaša „principijelnoga realizma“, Trump se u međunarodnim odnosima otvoreno koristi argumentom sile i nerijetko nije mnogo ne mario za međunarodne institucije, potpisane sporazume, ali i za strateška partnerstva. U knjizi The Art of the Deal Trump je još 1987. iznio karakteristike pravoga „dealmakera“ koji zna kad treba blefirati, a kad prijetiti i koji je lukav, tajnovit, koncentriran i nikad ne postiže manje od onoga što želi.

U Hrvatskoj se mnogi plaše Trumpom jer su, eto, za njega Milorad Dodik i Vojislav Šešelj. No jedno su srbijanska očekivanja i bajke, a drugo politička realnost. Naravno da od političara koji može biti nepredvidljiv u međunarodnim odnosima „revizionistički“ čimbenici imaju svoja očekivanja. No glede Hrvatske ona su vrlo teško ostvarljiva. U odnosu na Hrvatsku politika se ne će bitno mijenjati, no Hrvatskoj se otvara prostor za snažnije lobiranje oko pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Pisac ovih redaka desetak mjeseci prije atentata najavio je da će Trumpa pokušati ubiti. Sada se ta opasnost još više povećava. Mnogi se u Americi ne mire s Trumpovom pobjedom. Kako bilo, pred Amerikom su vrlo neizvjesni tjedni jer gubitnička strana ne će tek tako prihvatiti poraz.

Trumpova pobjeda izazvala je histerične reakcije ne samo dijela američke, nego i hrvatske ljevice. Oni teško podnose poraz Kamale Harris jer znaju da Trumpova pobjeda daje velik vjetar u leđa i potporu desnim skupinama diljem svijeta. Ljevičari u Hrvatskoj „prosto ne mogu da veruju“, zgražaju se nad time da je toliko ljudi glasovalo za Trumpa. Možda ih proglase „smeće“ kao što je to učinio Joe Biden pred izbore.

Trump nije idealtip konzervativnog političara, ni prema svojim politikama ni prema privatnom životu. No njegovim izborom će woke ideologija doživjeti snažan udarac. Za Ameriku je najavio zlatno razdoblje, a u pobjedničkom je govoru zvučao prilično pomirljivo. Ujedno, njegovim su izborom smanjeni izgledi za izbijanje globalnog rata što možemo smatrati najvećim globalnim dobitkom ovih izbora.

Pred Trumpom su veliki izazovi. Tzv. duboka država i dalje će ga nastojati opstruirati. No ovaj put dolazi na vlast mnogo spremniji nego 2016., a s obzirom na to da ne će ići u novu utrku za četiri godine (tada će kandidat vjerojatno biti novi potpredsjednik J. D. Vance) imat će slobodnije ruke. Trump jako dobro pamti što se događalo i tko je sve pokušavao eliminirati njegovu kandidaturu. Iako je u govoru nakon rezultata zvučao pomirljivo, lijevim i woke ideologijama u Americi svakako ne dolazi zlatno doba iduće četiri godine.

Davor Dijanović / Hrvatski tjednik

hkv.hr / Hrvatsko nebo