Što su “dogovorili” čelnici vladajućih političkih stranaka na državnoj razini

Vrijeme:3 min, 1 sec

 

Zbog pada popularnosti na izborima i unutarnjih slabosti ponajprije NiP kalkulira oko donošenja odluka u vladajućoj koaliciji

Odluka o odgađanju rasprave o ovim pitanjima, koja uključuju projekte financirane od Europske investicijske banke i drugih međunarodnih institucija, uzburkala je političku scenu Bosne i Hercegovine, izazivajući reakcije i unutar i izvan vladajuće koalicije. Sam čin ignoriranja ovih važnih točaka smatra se izrazom političkog kalkuliranja, a ne rješavanjem stvarnih pitanja koja su od ključnog značaja za razvoj infrastrukture i ekonomskog rasta BiH. Naime, Vijeće ministara BiH, kao izvršno tijelo na državnoj razini, često je arena za političke tenzije između različitih nacionalnih i političkih skupina. Trenutačni sastav Vijeća obuhvaća ministre iz bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka, što zahtijeva suradnju i dogovor svih uključenih. No, očito je da su se neslaganja i interesi političkih struja unutar vladajuće koalicije, u kojoj su se formalno složile bošnjačke, hrvatske i srpske stranke, ponovno našli na ispitu. U ovim se slučajevima i pozadinske političke igre često isprepleću s operativnim odlukama koje su od životnog značaja za infrastrukturne projekte u zemlji. Pitanja koja su se našla na dnevnom redu nisu samo tehničke odluke. Riječ je o projektima s konkretnim financijskim injekcijama za ključne projekte unutar BiH. Među projektima koji su trenutačno na čekanju su ulaganja Europske investicijske banke (EIB) u izgradnju autocesta i mediteranskog koridora kroz BiH, uključujući dionice tunel Kvanj – Buna i Zenica sjever. Ovi projekti dio su šireg plana razvoja autoceste koridor Vc, koja bi trebala povezati jug i sjever zemlje s europskim prometnim mrežama. Uz podršku Zajedničkog europskog fonda za zapadni Balkan, planira se značajno unaprijediti infrastruktura koja bi omogućila brži protok ljudi i roba te osigurala pristup Bosni i Hercegovini na europsku prometnu mrežu. Osim projekata autoceste, dnevni red obuhvaća i ulaganja Saudijskog fonda za razvoj u obrazovne projekte, poput izgradnje studentskog doma u Foči i znanstveno-tehnološkog parka, kao i kreditne aranžmane s Razvojnom bankom Vijeća Europe za poboljšanje kapaciteta i uvjeta u psihijatrijskim ustanovama u BiH. Svaki od ovih sporazuma donosi financijska sredstva koja bi trebala unaprijediti kapacitete BiH i doprinijeti razvoju društvene i ekonomske infrastrukture. Tu je i inicijativa za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke oko vjetroelektrane Poklečani koju bi trebala graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Odbijanje davanja potpore ovim točkama bošnjačkih ministara pokazuje duboko ukorijenjene političke razlike unutar koalicije. No, prije svega su bošnjačke stranke, suočene s kritikama Stranke demokratske akcije (SDA) i bliskih joj medijskih kutija, pod snažnim pritiskom da ne pristaju na sve predložene projekte kako bi zadržale političku distancu i time umanjile oporbeni pritisak. Posljednji lokalni izbori pokazali su slabljenje rejtinga vladajućih bošnjačkih stranaka, pri čemu se smanjila njihova podrška među glasačima zbog, kako mnogi ocjenjuju, političkih kompromisa s hrvatskim i srpskim strankama. Oporbeni SDA, kao najjača bošnjačka stranka, koristi svaki trenutak za kritiku poteza sadašnje vlasti i dogovaranja s drugim nacionalnim strankama. Za bošnjačke stranke, poput onih koje trenutačno čine koaliciju, svaki kompromis sa srpskim i hrvatskim političkim predstavnicima predstavlja potencijalnu “slabost” koju SDA, njegovi sateliti i medijske ekspoziture rado koriste za obračun.

Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo