‘Trump ima sve poluge vlasti i otvoren put za provođenje svojih politika’

Koje će biti ključne promjene u vanjskoj politici SAD-a, kakav će biti odnos s EU-om, a kakva politika prema ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku – u Otvorenom HTV-a komentiraju politolozi i ekonomski stručnjaci Vlatko Cvrtila, Đana Luša, Đuro Njavro i Ivan Grdešić.

Komentirajući činjenicu da je Donald Trump dobio ukupnu većinu glasova Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazala je kako je time poslana jasna poruka.

– Nije osvojio samo najviše elektorskih glasova nego je i većina Amerikanaca glasala za njega. Poruka je i sama činjenica da su Republikanci su osvojili i Senat, a vrlo vjerojatno će osvojiti većinu i u Predstavničkom domu. Trump će u svom mandatu imati otvoren put za provođenje svojih najavljenih politika, bez da ga u tome sprječava kongresna administracija, kazala je.

Je li Amerika spremna za ženu predsjednicu?

Komentirajući Trumpovo osvajanje popularnih glasova, ali i njegovu pobjedu nad Hillary Clinton, Luša je naglasila je su u Americi žene dobile pravo glasa 50 godina nakon Afroamerikanaca, da je prva žena postala guvernerka 50 godina nakon što je to uspjelo jednom Afroamerikancu, a sutkinja Vrhovnog suda – 25 godina nakon.

– Gledajući tako, analogno – možda američko društvo još uvijek nije spremno za ženu kandidatkinju, iako bi se dalo razmatrati jesu li Clinton i Harris mogle parirati Trumpu po nekim drugim parametrima, kazala je.

‘Demokrate pokopala inflacija, siromasi za Trumpa’

Đuro Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i Managementa potvrdio je kako je demokrate pokopala inflacija.

– Oni koji su uzeli stambeni kredit u vrijeme predsjednika Trumpa plaćali su kamatu od 3 posto, a danas su one između 6 i 7 posto. U međuvremenu su značajno porasle i najamnine stanova. Košarica temeljnih prehrambenih dobara u vrijeme prvog Trumpovog mandata rasla je sporo, dok su dosta brže rasle nadnice tj. cijena rada. U Bidenovom mandatu su rasle približno jednako, kaže Njavro.

Pozvao se i na anketu prema kojoj se 73 posto Trumpovih glasača izjasnilo da ih je inflacija pogodila – jako. Samo se 25 glasača Kamale Harris tako izjasnilo. Samo 20 posto Trumpovih glasača izjasnilo se da ih inflacija nije pogodila, za razliku od 78 posto glasača Harris.

‘Svijet prije Trumpa’ i ‘Svijet poslije Trumpa’

Rektor Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila kazao je kako tijekom prvog Trumpovog mandata “svijet nije bio toliko kompliciran.

– On sada ulazi u sasvim drugačiju situaciju. (…) Parola ‘America First’ izgleda će znači izolacionizam, ali s obzirom na to da SAD crpi energiju iz cijelog svijeta i prvi su u liberalnom svijetu – sama izolacija možda ne bi imala onaj učinak, kaže Cvrtila.

Dodao je kako će se Trump sigurno angažirati u svjetskim krizama, jer su njegovi stavovi različiti od sadašnje administracije. Podsjetio je na najavu Trumpa da će Ukrajinsku riješiti za 24 sata. Sigurno će u tom smjeru ići, samo je pitanje na koji način će on to rješenje provesti. Smatra da bi, kao i na primjeru Abrahamskih sporazuma – mogao primijeniti neku vrstu ‘biznis logike’ prema ukrajinskoj krizi, ali i prema Bliskom Istoku.

– Čini mi se da danas smo suočeni sa situacijom da je 51 posto onih koji su izašli na glasanje odlučilo – se da boljke demokracije ne rješava s više demokracije nego s puno manje demokracije. Da otvara vrata jednom autoritarnom političkom vođi koji će mnoge elemente američke demokracije ili ograničiti ili dovesti u pitanje ili jednostavno zlorabiti, kazao je Ivan Grdešić, bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u.

Gdje su sve demokrati pogriješili?

Smatra kako je prva greška demokrata bila već na samom početku kampanje i na inzistiranju predsjednika Joea Bidena da on bude kandidat.

– Time je propuštena prilika da se iznjedri netko novi u primarnim izborima, što bi omogućilo filtriranje demokratskog kadra i možda bi se pronašao i neki treći izlaz iz te situacije. Kandidatura Kamale Harris je krenula ‘u spašavanje onog što se spasiti da i mislim da je ona učinila i više nego što su očekivali i sami demokrati, kazao je.

Smatra kako se možda u kampanji previše trudila ‘prokazati’ Trumpa, a da je pobijedila – bila bi dobar predsjednik.

Čeka li svijet trgovinski rat, a Europu recesija?

Tijekom kampanje Donald Trump obećavao je da će američkim tvrtkama koje vrate proizvodnju u SAD smanjiti porez. Istodobno uvest će carine na svu uvezenu robu. Carina od čak 200 posto odnosila bi se na dio uvoznih automobila. Ni europski proizvodi ne bi bili izuzeti od viših carina. Uz to stigla je vijest kako je u Njemačkoj pala vladajuća koalicija.

– Situacija za EU je izazovna, a možda izađe i na dobro – pritisak da se traže rješenja, smatra Đuro Njavro. Naglasio je kako već sama pojava Trumpa – predstavlja kritiku prethodnih 25 godina modela globalizacije u svijetu. SAD je kao najjača ekonomija smanjio svoje prednosti u svijetu, a to su iskoristile Kina, Rusija i drugi. Onda onaj koji je generirao otvorenost razmišlja o promjeni modela. To je po mom mišljenju Trump, kazao je Đuro Njavro.

Kazao je kako je Europska unija jako dugo bila u privilegiranom položaju – SAD joj je jamčio sigurnost u okviru NATO-a, a ona je imala siguran pristup ruskom tržištu i energiji. S treće strane koristila je pogodnost azijskih i kineskog tržišta za svoje proizvode.

– Sve se to danas radikalno promijenilo. Počelo je s ratom u Ukrajini, a nastavilo se sankcijama Rusiji koje su se pokazale kontraproduktivne. Na to dolazi Trump sa svojom politikom kvarenja odnosa s Kinom i otežavanja izvoza u SAD. Europa je pred izazovom, ali mislim da će naći rješenje – ali trebat će novi profil lidera koji su spremni razmišljati na novi način, smatra Njavro.

– Unatoč snažnoj podršci Bidena i Harris Izraelu kao glavnom savezniku na Bliskom istoku – imali smo dojam da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu – oteo kontroli. Dolaskom Trumpa na vlast vjerujem da će se situacija drastično mijenjati. Trump bi mogao dati Netanyahuu odriješene ruke u planu stvaranja ‘velikog Izraela’ – širenju na Zapadnu obalu i južne dijelove Libanona.

Gradit će veliku koaliciju protiv Irana. Neki kažu da je odustao od rješenja dviju država, a drugi – da bi Palestinci mogli dobiti neki dio državnosti na području Gaze. Garant bi u tom slučaju mogla biti Saudijska Arabija, smatra Đana Luša.

Vlatko Cvrtila kaže kako će odnos Trumpa prema Ukrajini ovisi o suradnicima za vanjsku politiku koje će izabrati. U prošlom mandatu Trump je imao, kaže – iskusne suradnike koji su ga u nekim radikalnim potezima i zaustavljali.

– Međutim, sad to neće biti slučaj jer će se Trump okružiti lojalnim ljudima koji će provoditi njegove zamisli. (…) Mislim da mi u Europi to moramo jako dobro pratiti. Možda neki mirovni model bude takav da će EU morati preuzeti veću ulogu, a nemamo liderstva i nemamo sliku u kojem bi to smjeru trebalo ići. EU je iscrpljen ratom u Ukrajini – vojno i ekonomski, smatra Cvrtila.

Osnovna ideja američkog Ustava – uništena je

Ivan Grdešić je kazao kako je Trump Republikansku stranku pretvorio u svoju sljedbu svoj ‘klub’. A uz Senat, Predstavnički dom i kontrolu nad Vrhovnim sudom – ima sve poluge vlasti.

– To mu daje gotovo neograničenu moć. Još se treba vidjeti kako će to funkcionirati u federalnom američkom sustavu. Ali osnovna ideja ‘kočnica i ravnoteža’ (check and balances) je uništena, kazao je.

Ukrajina će biti bačena na koljena?

– Europa u rješavanju sukoba u Ukrajini mora zauzeti vodeće mjesto. Ona mora biti globalna u natjecanju s velikima. Svi bi izgubili ako bi se fragmentirala. Ključne zemlje EU-a, Njemačka i Francuska trebaju pronaći odgovor – je li mjesto Francuske u Vijeću sigurnosti, mjesto Europske unije ili Francuske?. Isto pitanje vrijedi i za nuklearni potencijal Francuske. O dogovoru na ta dva pitanja – ovisi budućnost EU-a, kazao je Njavro.

Ivan Grdešić kazao je kako mira u Ukrajini nema, ako taj mir ne bude pravedan. A rješenje koje je u nacrtu – nije takvo. Realnijim smatra da će nova američka administracija otezati s pomoći Ukrajini i da će ona biti bačena na koljena.

vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo