Bivši agent istočnonjemačke “udbe” – Stasija – osuđen na deset godina zatvora zato što je prije pedeset godina ubio prebjega iz Poljske

Vrijeme:3 min, 2 sec

 

Bivši agent istočnonjemačke “udbe”, koja se zvala Stasi, a koja je djelovanja u sklopu Ministarstva državne sigurnosti DDR-a, osuđen je jučer za ubojstvo emigranta iz Poljske koji je pokušao pobjeći iz te države u zapadnu Njemačku počinjeno prije 50 godina. Regionalni sud Berlin I. osudio je optuženika kojem nije objavljeno prezime na deset godina zatvora bog ubojstva na graničnom prijelazu Friedrichstrasse. Povijesna presuda u Njemačkoj prva je te vrste dosad. Iako još nije pravomoćna, postoji mogućnost da će postati prvom u nizu presuda za  ubojstva i druga zlodjela počinjena od istočnonjemačke tajne političke policije. Prenosimo priopćenje suda (PM 33/2024) od 14. listopada u prijevodu na hrvatski.

 

Danas je 29. Veliko kazneno vijeće Regionalnog suda u Berlinu I. – Porotničko vijeće – osudilo bivšeg zaposlenika Ministarstva državne sigurnosti DDR-a (Stasi) na desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva. Vijeće je smatralo dokazanim da je sada 80-godišnji optuženik Martin Manfred N. 29. ožujka 1974. na graničnom prijelazu Friedrichstrasse po nalogu nadređenih ustrijelio 38-godišnjeg poljskog državljanina Czesława K. nakon što je ovaj prethodno u poljskom veleposlanstvu u Istočnom Berlinu pokušao iznuditi [dopuštenje] za svoj odlazak iz DDR-a pomoću lažne bombe. Navodno je Stasi odgovorio na zahtjeve K.-a, koji je poslije ubijen, dao mu izlazne papire i odvezao ga do graničnog prijelaza Friedrichstrasse. Ondje je K. u početku nesmetano prošao dvije od tri kontrolne točke. U međuvremenu, optuženi, koji je tada bio zaposlenik Operativne grupe I. Stasija s činom prvog poručnika, smjestio se iza paravana. Kad je K. prošao kroz treću kontrolnu točku, okrivljenik, školovani majstor oružja, pucao mu je u leđa iz vatrenog oružja. K., koji je u početku bio teško ozlijeđen, zatim je prebačen u pritvorsku bolnicu u Hohenschönhausenu, gdje je podlegao teškim ozljedama tijekom hitne operacije.

Vijeće je osuđujuću presudu za ubojstvo obrazložilo tvrdnjom da je optuženi postupao podmuklo. Oštećeni je naime bio nevin kad je pucano s leđa. Više nije očekivao intervenciju granične vojske jer je, smatra, vlast odgovorila na njegove zahtjeve. Optuženika nije primijetio. Okrivljenik je toga bio svjestan i kad je pucano. Namjerno se skrio iza paravana kako bi iskoristio nevinost oštećenog.

Iako je optuženik djelovao po nalogu svojih nadređenih, njegovi postupci nisu bili opravdani ni prema njemačkom zakonu ni prema zakonu koji je u to vrijeme bio na snazi ​​u DDR-u. Dapače, tuženiku je stalo do ispunjavanja državne doktrine DDR-a, odnosno pod svaku cijenu spriječiti odlazak građana DDR-a i njegovih takozvanih bratskih država, rekao je predsjednik vijeća u svojoj današnjoj presudi.

Optuženik je nekoliko tjedana nakon zločina nagrađen što je “učinio K. bezopasnim”. Relevantna potvrda i drugi dokumenti koji su se pojavili u arhivama nakon ponovnog ujedinjenja doveli su do nastavka istrage i na kraju do imenovanja optuženika i podizanja optužnice. Pri ocjeni dokaza vijeće se oslonilo i na iskaze nekoliko svjedoka koji su zločin promatrali na graničnom prijelazu u sklopu školskog izleta.

Kazna od deset godina temelji se na članku 112. stavku 1. Kaznenog zakona DDR-a, koji je bio na snazi ​​u to vrijeme, jer je to najblaži zakon. (Odjeljak 211. Kaznenog zakona Savezne Republike Njemačke predviđa doživotnu kaznu zatvora za ubojstvo.)

Predsjednik porotničkog vijeća nastavio je u svom današnjem usmenom obrazloženju presude kako je to također bio izniman slučaj za porotničko vijeće jer optuženi nije djelovao iz osobnih motiva, već u ime Stasija, koji je stvorio uvjete, izdao nalog i osigurao “nemilosrdno” izvršenje od optuženika.

Presuda još nije pravomoćna. Može se [osuđenik] žaliti putem žalbe.

Ref.: 529 Ks 7/23

Lisa Jani
Glasnogovornica berlinskih kaznenih sudova

Predsjednik: N.N.
Dopredsjednik: Dr. Svenja Schröder-Lomb

 

Foto: Martin Manfred N.pred izricanje presude, zaklanja lice (izvor: NZZ)

 

Sud u Berlinu/Hrvatsko nebo

Odgovori