Vladimir Trkmić: Moderni sotonizam

Čini što ti volja i to neka ti bude sav zakon

Mnogi ljudi diljem svijeta bili su iznenađeni sa scenama na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu. Bilo im je neshvatljivo otvoreno ruganje i prijezir sa euharistijom i Posljednjom večerom. Bili su šokirani ne samo katolici, nego čak i neki muslimani. Neki su tada smatrali da je to možda neka slučajna pogreška koju su previdjeli organizatori igara. Ali zatvaranje Olimpijskih igara bilo je još groznije i u duhu otvorenog i jasnog okultizma i sotonizma. Otvaranje i zatvaranje Olimpijskih igara je tako pokazalo jasnu pozadinu i pravac kojim će ići svjetska politika i kultura u 21. stoljeća koju promoviraju čelnici stvaranja novog svjetskog poretka. Duh te novovjeke kulture i politike temelji se na antikršćanstvu, anarhizmu i nihilizmu.

Sotonizam nisu zapravo samo crne mise, direktan kult štovanja Sotone. Moderni sotonizam našeg doba temelji se na filozofiji Aleistera Crowleya engleskog književnika, okultista i astrologa. On je za svog života bio smatran kao najopakiji čovjek na svijetu. Zbog svog djelovanja i filozofskog poimanja svijeta i života bio je protjerivan iz nekih zemalja gdje je živio. Bio je okorjeli ovisnik o drogama, heroinu i kokainu. Smatrali su ga kriminalcem, ovisnikom, luđakom i najvećim magom modernog doba. Njegova životna filozofija može se svesti na jednu rečenicu: „Čini što ti volja i to neka ti bude sav zakon.“ Takvu filozofiju u naše vrijeme promoviraju i zastupaju oni koji zakulisno i ponekad otvoreno stvaraju takozvani novi svjetski poredak. Dakako da se takav nauk, takva filozofija kosi sa katoličkom etikom, i etikom zdravog razuma. Ali to ne smeta promotorima sotonističkog nauka, jer im je cilj porušiti sve moralne norme šireći na podmukli, ali i na vrlo otvoreni način filozofiju Aleistera Crowleya. Ono što je na početku 20. stoljeća bilo ludilo, ludo, sada postaje program i javno promovirani stil života. Da bismo znali o čemu je riječ, važno je biti dobro upoznat naukovanjem tog „oca modernog sotonizma“.

Sotonizam Alistera Crowleya

Sotonizam je zbirni pojam za štovanje Sotone, demona zla; obuhvaća kvazireligijske pokrete i duhovna strujanja kojih se pogledi i obredi temelje dijelom na obratu kršćanskih predodžaba o Sotoni, a dijelom neovisno o tom bez odnosa prema poosobljenomu Sotoni. Povijesnoreligijski sotonizam počiva na praksi antičkih gnostičkih kultova i srednjovjekovnih dualističkih sekta (luciferijanci, katari), koje su vjerovale da Sotona može naškoditi ljudima i da se treba zaštititi obdržavajući njegov kult. U pravom smislu riječi sotonizam se javio u XIX. i XX. stoljeću u Europi pod utjecajem engleskoga okultista Aleistera Crowleya (1875–1947) koji se sam držao za utjelovljenoga sotonu. On je navodno 1896. imao viziju da osobno s brojem 666 predstavlja veliku Zvijer iz Apokalipse. Danas je sotonizam raširen u različitim oblicima: Gnostička katolička crkva u Švicarskoj, sotonine crkve. Usmjeren je antikršćanski, anarhistički i nihilistički. Prakticira obrede (crna misa) u Sotoninu čast kako bi uz pomoć demonske snage osigurao magijske moći.

Tko je bio Aleister Crowley

Aleister Crowley (Leamington Spa, 12. listopada 1875. – Hastings, 1. prosinca 1947.), pravim imenom Alexander Edward Crowley, engleski književnik, okultist i astrolog. Bio je pripadnik nekoliko okultnih organizacija, a neki ga smatraju osnivačem modernog sotonizma. Rodio se u obitelji koja je pripadala kršćanskoj sekti Plymouth bratstva, ali se još kao mlad zbog iznenadne smrti svoga oca udaljio od religijskih uvjerenja svojih roditelja. Godine 1896. upisao se na Trinity College u Cambridgeu, gdje je počeo čitati alkemijske, mistične i magijske tekstove. Svoju prvu poemu “Aceldama” objavljuje 1898. godine, napušta Cambridge i susreće Juliana L. Bakera koji ga upoznaje s hermetičkim redom Zlatne zore. Crowley ulazi u Red i uzima ime Perdurabo (lat. izdržat ću). Kontakt sa Zlatnom zorom za Crowleya je predstavljao prvo upoznavanje s organiziranom, ritualnom magijom.

U osnovi Zlatne zore krila se kabala. Međutim, pored kabale, sadržavala je i učenje o tarotu, astrologiji, alkemiji, proricanju, ali i o filozofskom stavu prema magiji i ritualima. Godine 1899. Crowley se sprijateljuje sa S. L. Mathersom. Kasnije među njima dolazi do nepremostivih nesuglasica i oni se razilaze, pri čemu Crowley odlazi u O.T.O. Postoje priče da je između Mathersa i Crowleya došlo do magijskog sukoba te su neki optuživali Crowleya za Mathersovu smrt od gripe, vjerujući da su tu umiješane crnomagijske sile.

Iste godine kada je upoznao Mathersa, Crowley kupuje kuću na obalama Loch Nessa i izvodi Abra-Melin operaciju. Crowley se 1900. po prvi put sukobljava s Redom, te biva izbačen iz bratstva te iste godine odlazi u Meksiko. Sljedeće godine piše “Tannhausera”, nastavlja s čarolijama i iskušava enokijansku magiju. Razvija ritual samoinicijacije i traži titulu “Adeptus Maior”. Nakon toga završit će na Ceylonu gdje prakticira yogu pod budnom prismotrom svog bivšeg učitelja u Zlatnoj zori Allana Benneta, koji je u međuvremenu postao budistički svećenik.

Nakon Ceylona, pa sve do 1902. godine, luta Indijom i Burmom. U London se vraća 1903. godine i utemeljuje svoju izdavačku kuću. Iste godine ženi se sestrom Geralda Kellyja, Rose, za koju se navodno naknadno ustanovilo da je vidovnjakinja. Zatim ponovno putuje svijetom; Pariz, Napulj, Kairo i Indija samo su mu usputne stanice. Na povratku vraća se u Kairo kako bi završio “The Sword of Song”, “The Argonauts” i “The Book of Goetia of Solomon the King”. Godine 1904. zapisao je “Knjigu zakona” koju mu je navodno izdiktirao neki entitet imenom Aiwass, koji se pojavio nakon prizivanja egipatskog boga Hora.

Prvo će mu dijete, kćer Lola Zaza umrijeti od tifusa u Rangoonu u Indiji za vrijeme jednog od njegovih putovanja i o njenoj smrti saznat će tek nakon povratka u SAD. Godine 1908. pješači kroz Španjolsku i Maroko zajedno s pjesnikom Victorom Neuburgom, na temelju čega će napisati “Viziju i glas”. U razdoblju 1909. – 1913. objavljuje prvih deset dijelova “The Equinox”. Razvodi se od Rose Kelly zbog njezina alkoholizma, i dobiva titulu “majstora hrama”. Uto počinje vjerovati da je reinkarnacija Eliphasa Levija, te da je u prethodnim životima bio okultist iz 18. stoljeća grof Cagliostro i papa Aleksandar VI. Godine 1909. učlanjuje se u O.T.O. i postaje poglavnik britanskog ogranka, a 1913. objavljuje “Knjigu laži”.

Pred početak Prvog svjetskog rata, Crowley se preselio u SAD, gdje traži titulu magusa, propovjednika novog eona. Godine 1916. nastanjuje se u New Hampshireu, a 1919. godine, objavljuje “The Blue Eqiunox”, III, 1. Zatim odlazi u Italiju, odakle je protjeran nakon mnogo priča o crnomagijaštvu i nekoliko smrti, među kojima je bila i smrt druge Crowleyeve kćeri, Pouppe koju je imao s tzv. Skrletnom ženom, Leah Hirsig. To je vrijeme kada je već posve ovisan o heroinu i kokainu. Iz Italije odlazi u Tunis i završava “Ispovijedi”. Dvije godine kasnije, na poziv Heinricha Trankera iz Thuringena u Njemačkoj, postaje međunarodni šef O.T.O.-a. Između 1926. – 1928. godine poduzima niz putovanja kroz Francusku, Njemačku i sjevernu Afriku. Sve više propada, kako fizički tako i financijski, a reputacija “najopakijeg čovjeka na svijetu”, kako su ga mnogi zvali, prati ga na svakom koraku. Iz Francuske ga istjeruju 1929. godine, a iste godine izlazi mu knjiga “Magija u teoriji i praksi”.

Ponovno se ženi, a između 1930. i 1934. luta Njemačkom i Portugalom. Godine 1935. doživljava potpuni slom i bankrot. U vremenu 1936. – 1938. boravi u Njemačkoj gdje upoznaje Aldousa Huxleyja. Godine 1937. objavio je “The Equinox of the Gods”, a knjiga “The Book of Thoth” zajedno s tarot kartama, koje je pod njegovim vodstvom dizajnirala Frieda Harris, bit će objavljena 1944. godine. Crowley umire tri godine iza toga, 1. prosinca 1947. godine. Neki mu pripisuju titulu “oca modernog sotonizma”, koji mu deklarirani sotonisti opovrgavaju, neki ga smatraju najvećim magom modernog doba, drugi notornim kriminalcem i ovisnikom, treći luđakom, a najbliže istini je da je bio pomalo od svega toga.

Što je thelema kao filozofsko učenje

Thelema je mistično filozofsko učenje koje je utemeljio Crowley objavom Knjige zakona 1904. godine. U tom djelu dao je osnove novog učenja, kako ga je, navodno, primio od strane svog Svetog anđela čuvara – Aiwassa, koji ga je zadužio da bude prorok Theleme. Oni koji taj Zakon proučavaju i provode obično se nazivaju Thelemiti. Temeljni zakon Theleme sadržan je u izreci Do what thou wilt shall be the whole of the law (Čini što ti Volja i to neka ti bude sav zakon). Sustav Theleme sadrži u sebi ideje preuzete iz okultizma, yoge te Zapadnog i Istočnog misticizma. Inačica jednodijelnog heksagrama koju je oblikovao Aleister Crowley, vjerojatno najpoznatiji i zasigurno jedan od najvažnijih simbola u Thelemi; ekvivalent je ankhu u kulturi drevnog Egipta i ružinu križu rozenkrojcera. Thelema je ezoterični, okultni, socijalni i duhovni filozofski nauk, kao i novi religiozni pokret koji je početkom 1900-ih razvio britanski pisac, mistik i ceremonijalni magičar Aleister Crowley.

Riječ thelema transliteriran je oblik imenice θέλημα koja na grčkom dijalektu koine znači “volja”, prema glagolu θέλω (thélō): “željeti, htjeti”. Crowley je tvrdio ili vjerovao da je prorok novog doba, eona Horusa, na temelju duhovnog iskustva koje je 1904. u Egiptu doživio sa suprugom Rose Edith. Izjavio je da mu se vjerojatno netjelesno ili “nadljudsko” biće pod imenom Aiwass obratilo (preko Rose) i naknadno mu diktiralo tekst poznat kao Knjiga zakona ili Liber AL vel Legis, koji je ocrtao glavna načela Theleme. Panteon Theleme čine bogovi i božice koji prema vjerovanju ili zaista postoje ili služe kao simbolični arhetipovi odnosno metafore. Ima ih nekoliko, ali ga uglavnom čini troje božanstava preuzetih iz egipatske mitologije koji su naknadno prilagođeni Thelemi i koji su govornici u Knjizi zakona: Nuit, Hadit i Ra-Hoor-Khuit. Crowley je barem jednom ulogu tih božanstava nazvao “zgodnim književnim postupkom”.

Vjerovanja – Definicija telemita

Definicija riječi “telemit” je, prema Merriam-Websteru, “onaj koji čini ono što želi.” Prema tome, radi se o osobi koja “izvršava vlastitu volju”. Međutim, ne postoji standard što se tiče toga u što osoba treba vjerovati ili što treba činiti da bi bila telemit. Drugim riječima, ne postoje standardizirana telemička ortodoksija (grčki: ὀρθοδοξία orthodoxía, “pravo vjerovanje” iz starogrčkog: δόξα doxa, “vjerovanje”) ni ortopraksija. (Greek: ὀρθοπραξία orthopraxia, “prava praksa”.) U užem smislu telemit je osoba koja prihvaća zakon Theleme. U još užem smislu u pitanju je osoba koja prihvaća Knjigu zakona (u kojoj se nalazi prethodno spomenuti zakon) ili je se pridržava, bez obzira na način na koji je interpretira. U najužem smislu riječ je o osobi koja se pridržava i Knjige zakona i do određene razine ostalih Crowleyjevih zapisa o Thelemi. U Knjizi zakona Crowley je napisao: “Tko nas telemitima nazove neće pogriješiti, ako pobliže u riječ pogleda. Jer unutar toga postoje tri ranga: samotnik, ljubavnik i čovjek Zemlje.”

Crowleyeva etika – čini što te volja

Knjiga zakona ipak određuje standarde ponašanja. Glavno pravilo jest “Čini što ti volja” koje je predstavljeno kao sav zakon, ali i kao pravo. Neki tumači Theleme vjeruju da je u tom pravilu sadržana obaveza omogućivanja drugima da ispunjavaju svoju volju bez upletanja, iako sama knjiga to ne potvrđuje službeno. Crowley je napisao da nema potrebe razraditi etiku Theleme jer sve proizlazi iz “Čini što ti volja”. Crowley je napisao nekoliko dodatnih dokumenata u kojima je prikazao osobna vjerovanja o tome kako bi se pojedinci trebali ponašati prema zakonu Theleme, a među njima ima i onih koji govore o odnosu s drugima: Liber OZ, Dužnost i Liber II. Liber Oz navodi neka prava pojedinca koje implicira glavno pravilo “Čini što ti volja”:

“Čovjek ima pravo živjeti prema vlastitom zakonu – živjeti na način koji mu je po volji; raditi što mu je volja; odmarati se kako mu je volja; umrijeti kada i kako mu je volja. Čovjek ima pravo jesti što mu je volja; piti što mu je volja; živjeti gdje mu je volja; kretati se licem zemlje kako mu je volja. Čovjek ima pravo misliti što mu je volja; govoriti što mu je volja; pisati što mu je volja; crtati, slikati, klesati, gravirati, modelirati, graditi kako mu je volja; oblačiti se kako mu je volja. Čovjek ima pravo voljeti kako mu je volja; […] Čovjek ima pravo ubiti one koji mu žele osporiti ova prava.” Dužnost je opisana kao “komentar o glavnim pravilima ponašanja u praksi koja bi trebali promatrati svi koji prihvaćaju zakon Theleme.”

Zaključak

Prema svemu napisanom u ovom tekstu vidljiva je razorna moć svega što je živio i naučavao Aleister Crowley. Njegov stil osobnog života bio je ovisnost o drogi i razarajuća filozofija zbog koje nije bio prihvaćen od ljudi i ondašnjih društvenih i političkih elita. Teza „Čini što ti volja i to neka ti bude sav zakon“ ne može biti osnovica života za nikoga tko pripada bilo kojoj vjerskoj zajednici, osim onima koji su nadahnuti anarhizmom, nihilizmom i sotonizmom. Čini mi se da će okultno sotonistička svjetska oligarhija i dalje širiti te ideje. Zato se s pravom može kazati da će u svijetu te ideje biti prisutne i da bi im se trebalo suprotstaviti na osobnom i društvenom planu. Zašto? Zato što su te ideje, taj nauk A. Crowleya pogubne, antikršćanske i nenormalne. Svijet i čovjek ne može opstati na duže staze na nemoralnoj ideji „Čini što ti volja i to neka ti bude sav zakon.“

Hrvatsko nebo