Još dvije mjere dijele BiH od Plana EU-a vrijednog 6 milijardi eura

Vrijeme:3 min, 2 sec

 

Svih šest zemalja zapadnog Balkana pripada Europi i to je ono na čemu se radi – jasna je poruka koju je nova/stara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrekla tijekom razgovora koje je u Bruxellesu vodila s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom Albanije Edijem Ramom, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim, Crne Gore Milojkom Spajićem, kao i Kosova Albinom Kurtijem, piše Večernji list BiH.

Na sastanku je ključna tema Plan rasta za navedene zemlje, fond koji će s ukupno šest milijardi eura podržati razvoj gospodarstva, a i ekonomsku konvergenciju i integraciju u jedinstveno europsko tržište, podizanje životnog standarda…

Jačanje ekonomija

– Usporedno približavamo njihove ekonomije i tržišta našim Planom rasta od šest milijardi eura za regiju – navela je predsjednica Europske komisije.

Za Bosnu i Hercegovinu navedeno je prevažno s obzirom na potrebu sinergije reformi i investicija, što bi donijelo nemjerljive prednosti gospodarstvu, a od čega bi koristi imali svi žitelji zemlje, neovisno o tome u kojem dijelu BiH žive. Poglavito jer je Europska komisija za BiH namijenila nešto više od milijardu eura sredstava, financijsku injekciju do sada neviđenu na ovim prostorima. Naravno, jednako je važan i politički napredak BiH, a osobito u svjetlu činjenice da je okončanjem ustroja Europske komisije ponovno fokus na integracijskim procesima na jugoistoku Europe, što je i ključan geopolitički interes Bruxellesa. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako se na susretu visokih političkih dužnosnika iz regije i Europske komisije razgovaralo o nastavku svih aktivnosti i prioritetima nakon ljetne stanke i procesa uspostavljanja novih dužnosnika na razini EU-a. Uz aktualne teme, ključni segmenti radnog susreta odnosili su se na Plan rasta i nastavak dinamike njegove provedbe. Predsjedateljica Krišto informirala je predsjednicu Von der Leyen o upućenoj informaciji prema Europskoj komisiji o razini usuglašenosti Reformske agende, gdje dvije preostale mjere ostaju obveza za Bosnu i Hercegovinu. Predsjedateljica Krišto obavijestila je i o pripremama domaćinstva za sljedeći summit WB6, predviđen koncem ove jeseni.

U ovom trenutku, kao što je poznato, traju intenzivne i svakodnevne aktivnosti koje za cilj imaju usuglašavanje dokumenta o čijem usvajanju ovisi i isplata prve tranše pomoći BiH, a u tom pogledu valja podsjetiti kako je Krišto uoči puta u Bruxelles informirala Europsku komisiju o razini usuglašenosti Reformske agende, uz naglasak na sporni dio koji je uvelike već poznat i javnosti.

Pritom je objasnila i kako konačno usvajanje Liste reformi i Reformske agende tek predstoji nakon potpisivanja sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu, u skladu s procedurom predviđenom važećim zakonima u BiH. Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU-a u BiH, objasnio je za Nezavisne novine kako Europska komisija procjenjuje dokument, dodavši kako se nastavljaju razgovori na ovom pitanju s BiH, uključujući i razgovore koji su vođeni tijekom radnog ručka.

Pregovarački okvir

Istodobno, na razini pripremnih aktivnosti za početak pregovora jučer je održan sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, a tom prilikom direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota izjavila je za Fenu kako je istaknuto da je potrebno da bh. vlasti poduzmu sve relevantne korake iz preporuke Europske komisije 2022. godine kako bi Vijeće Europske unije bilo u poziciji usvojiti pregovarački okvir s Bosnom i Hercegovinom. Naglasila je kako je Europska komisija pozdravila korake koje je BiH poduzela, poput usvajanja nove strategije borbe protiv korupcije i nove strategije javnih nabava, a daljnji napredak potrebno je ostvariti najkasnije do objave novog godišnjeg izvješća o BiH, što bi trebalo biti u listopadu. A da bi se usvojio pregovarački okvir, potrebno je usvojiti nekoliko zakonskih rješenja, poput onoga o sudovima, kao i VSTV-u, te napraviti odlučujuće korake u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

 

dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori