Jesu li Hrvatska i Srbija ušle u utrku u naoružanju? ‘Može se reći da su modernizirali vojsku, no to se može nazvati i svaštarenjem’

Vrijeme:4 min, 21 sec

 

Vojska Srbije tijekom proteklih nekoliko godina nabavila je rabljene zrakoplove MIG29, helikoptere, razne radarske sustave, sustave protuzračne obrane Pancir-S1, rakete Mistral 3+, kineski protuzračni sustav FK-3 koji je inačica ruskog S300…

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio kako Srbija donosi odluku o vraćanju služenja vojnog roka te da bi on mogao biti uveden tijekom idućih godinu dana. Razgovara se kako bi redovni vojni rok za muškarce trajao 75 dana dok bi za žene on bio dragovoljan. – Razgovarali smo oko vojnog roka i vjerojatno ćemo donijeti tu odluku. Procjene u ovom trenutku još nisu završene i razgovori. Postoji nekoliko problema ali se moraju pokušati sačuvati ljudi u zemlji. Vojni rok bi bio dva mjeseca plus 15 dana vježbe što će reći 75 dana. Mislim da je to minimalno nešto što svako može dati svojoj državi – rekao je Vučić najavljujući kako će se odrediti i novčana naknada za sve koji će provesti vrijeme u kasarnama Vojske Srbije.

Treba napomenuti i kako Srbija odluku o uvođenju obveznog vojnog roka donosi ubrzo pošto su takve najave stigle i iz Hrvatske. Isto tako Srbija je nedavno, tijekom posjete predsjednika Francuske Emannuela Macrona, potpisala i ugovor o kupovini 12 borbenih zrakoplova Rafale vrijednih 2,7 milijardi eura. I tu Srbija kao da kopira neke odluke Hrvatske jer je Hrvatska također kupila te francuske zrakoplove s tom razlikom što se Srbija odlučila na kupovinu novih.

Govoreći o uvođenju obveznog vojnog roka u Srbiji umirovljeni general Vojske Srbije Milorad Stupar pojasnio je kako je riječ o konceptu totalne obrane, a on podrazumijeva kombiniranu vojsku koju čine profesionalci i aktivna i pasivna rezerva. – Iskustva iz suvremenih ratova pokazuju da je koncept malih profesionalnih vojski propao, da je nužan povratak principima masovne vojske bez koje je veoma teško osigurat kontrolu teritorije na bojišnici i u pozadini. Takva vojska se može dobiti samo obučavanjem širokog sloja stanovništva za obranu zemlje, a to se najbrže, najbolje i najorganiziranije postiže kroz obvezan vojni rok. Time osiguravate  popunu vojske, kao kralježnice obrane i stvarate bazu za popunu jedinica rezervnog sastava MUP, civilne zaštite, za angažiranje  građanstva u svim vanrednim situacijama – rekao je Stupar za portal B92.

Dodao je kako Vojska Srbije ima više od 50 kasarni koje su očuvane i mogu da prime 10.000 ročnika već u ožujku iduće godine ali i da nije suština obuke u okrečenim kasarnama. – U budućnosti treba ići na izgradnju montažnih objekata i poligona izvan gradova. Najveći izazov vraćanja vojnog roka je da časnici budu osposobljeni i motivirani da izvedu složenu i sadržajnu suvremenu obuku i da osposobe mlade ljude za kratko vrijeme – istakao je Stupar.

O tome kopira li Srbija neke odluke Hrvatske ili se radi o slučajnosti razgovarali smo i s hrvatskim vojnim analitičarem Marinkom Ogorecom koji kaže kako vjeruje da je i Srbija prethodno planirala uvođenje obveznog vojnog roka ali rade planove. – Ovdje se radi po svemu sudeći o sindromu koji se u teoriji naziva “sigurnosna dilema”. Ukratko ona predstavlja situaciju da kada vidite da se jedna susjedna zemlja naoružava kako onda i vi postupate na isti način što dovodi do utrke u naoružanju. Vjerujem da je i to jedan od razloga zašto Srbija uvodi obvezan vojni rok jer se možda osjećaju ugroženo. Svega tu ima po malo pa i politike za potrebe Vučića – rekao je Ogorec.

Na upit jesu li Hrvatska i Srbija ušle u nekakvu utrku u naoružanju Ogorec kaže da nisu navodeći kako je Hrvatska nakon ulaska u NATO u velikoj mjeri zanemarila oružane snage i njezine potrebe. Pojašnjava da kada se 20 godina ne ulaže u skup i složen sustav kakav je vojska kako se onda to mora sve nadoknaditi u kratkom vremenu i da onda izađe znatno skuplje. Kaže kako misli da i Srbina ima sličnih problema jer i Vojska Srbije raspolaže sa još mnogo stare i dotrajale vojne opreme iz vremena bivše države.

– Kada je riječ o srpskoj kupovini zrakoplova Rafael treba znati kako resursi većine njihovih zrakoplova MIG29 ističu do 2030. godine. Vrlo je upitno može li Srbija u ovoj situaciji nabaviti neke modernije zrakoplove iz Rusije koji bi zamijenili postojeće – rekao je Ogorec. Podsjetio je i kako su i Hrvatska i Srbija u proteklih nekoliko godina uložili dosta u sustave obrane kao i da se nastavlja i dalje s modernizacijom vojske. Podsjetio je kako je Vojska Srbije tijekom proteklih nekoliko godina nabavila rabljene zrakoplove MIG29, helikoptere, razne radarske sustave, sustave protuzračne obrane Pancir-S1, rakete Mistral 3+, kineski protuzračni sustav FK-3 koji je inačica ruskog S300…

– Kada se gleda sve to što su nabavili može se reći kako je Vojska Srbije znatno modernizirala svoju vojsku. Međutim, to se može nazvati i svaštarenjem. Naime, pitanje je koliko su svi ti sustavi povezani s obzirom da se radi o naoružanju koje dolazi iz NATO država, Rusije, Kine… Pitanje je koliko jedan sustav FK3 može biti integriran kada radari, sustavi navođenja, promatranja i druga oprema dolaze iz drugih država i sustava. Teško je i kada se radi o jedinstvenom proizvođaču što se najbolje vidi po iskustvima Rusije i Izraela. Pri tome da ne govorim o obučavanju vojske, logistici i svemu drugome. Mislim kako je to sve medijski vrlo atraktivno ali da u praksi predstavlja nerješiv problem – rekao je Ogorec.

Autor:Branimir Bradarić
večernji.ba / Hrvatsko nebo