Do kraja 2026. godine plan je završiti sjeverni dio koridora, a za četiri godine možemo i južni, od Mostara do RH

BiH idućeg tjedna, točnije 4. rujna, dobiva jedan od najvećih infrastrukturnih objekata na trasi autoceste, kao i jedan od najvećih mostova u europskim okvirima. Most Hercegovina trebao bi svečano biti otvoren navedenog datuma, a dan poslije bit će, s dionicom Počitelj – Zvirovići, pušten u promet. Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić u razgovoru za Večernji list potvrdila je kako su pribavljene potrebne suglasnosti i odobrenje za uporabu te su time ispunjeni svi uvjeti da se od 5. rujna ove godine dionica stavi u redovito korištenje, a uputila je i na sam značaj navedene dionice, naglasivši kako ona predstavlja još jedan korak bliže konačnom cilju, završetku koridora Vc kroz Federaciju BiH. Ministrica se osvrnula i na daljnju dinamiku gradnje ostalih dionica, na sjevernom dijelu koridora Vc preostalo je ugovoriti radove na dionici Ozimice – Poprikuše, dok je na jugu u završnoj fazi dodjeljivanje ugovora za radove na dionicama tunel Kvanj – Buna, Mostar jug – tunel Kvanj i Mostar sjever – Mostar jug. Kada je riječ o izazovima s kojima se suočavaju u procesu velikih infrastrukturnih projekata, Katić je uputila na donošenje i usuglašavanje prostorno-planske dokumentacije, postupke izvlaštenja i pretvorbe državnog zemljišta, osiguranje dostatnih financijskih sredstava uz održive modele financiranja. U cijeloj priči treba uzeti u obzir i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i nedavnu odluku Ustavnog suda BiH u tom kontekstu, a što pak dovodi do dvojbi oko mogućnosti pretvorbe šumskog zemljišta u građevinsko. U konačnici, Katić se osvrnula i na ozračje u Vladi Federacije, uputivši na činjenicu da u dosadašnjem radu nisu imali preglasavanja i pokušaja nametanja nekih odluka i upravo to smatra možda i ključnom kvalitetom Vlade Federacije BiH u ovom mandatu.

Večernji list: Uskoro se otvara most Hercegovina, više ste puta objašnjavali kako će biti otvoren onoga trenutka kada se pribave sve potrebne dozvole. Je li taj proces okončan te kada se očekuje njegovo otvaranje i puštanje u promet?

– Posljednjih mjeseci svjedočili smo informacijama u javnom medijskom prostoru o različitim datumima i rokovima puštanja u promet dionice Počitelj – Zvirovići. Svoja očekivanja o rokovima završetka radova temeljili smo na realnoj procjeni stanja radova i svih procedura koje je potrebno provesti. Konačno, mogu reći da su svi radovi na mostu Hercegovina, kao i na dionici Počitelj – Zvirovići, uspješno okončani, pribavljene su potrebne suglasnosti i odobrenje za uporabu te su time ispunjeni svi uvjeti da se od 5. rujna ove godine dionica stavi u redovito korištenje. Svečanost otvaranja dionice, a time i mosta Hercegovina, planirana je za 4. rujna.

Večernji list: Koliki je značaj otvaranja ove dionice autoceste za proces daljnjeg podizanja razine prometnog povezivanja?

– Puštanje u promet dionice Počitelj – Zvirovići znači još jedan korak bliže konačnom cilju – završetku koridora Vc kroz Federaciju BiH. Riječ je o novih 11 km autoceste, koja će se spojiti s već izgrađenom dionicom Međugorje – Bijača te će time biti kompletirana funkcionalna cjelina autoceste u dužini od 21 km prema jugu do granice s Republikom Hrvatskom. Logično je da će novi kilometri autoceste ubrzati protok roba i ljudi, što ima izravan pozitivan učinak na gospodarstvo. Ne smije se zanemariti ni aspekt sigurnosti prometa jer će korištenje autoceste, kako građanima BiH tako i svima onima koji dolaze u našu zemlju, putovanje učiniti sigurnijim, bržim i ugodnijim. Tu posebno naglašavam važnost autoceste za turizam, gdje tijekom ljetne sezone svjedočimo gužvama u cestovnom prometu, među ostalim i zbog velikog broja turista koji dolaze u posjete Mostaru, Međugorju, Ljubuškom, Neumu, Počitelju i drugim odredištima u Hercegovini. Puštanjem u promet nove dionice autoceste Počitelj – Zvirovići očekujem smanjenje prometnog opterećenja na postojećim magistralnim i regionalnim cestama. Iako, puni učinak će se vidjeti tek po izgradnji ostatka koridora Vc, u ovom slučaju i prioritetno do čvorišta Mostar sjever.

Večernji list: Koji su prioritetni ciljevi kada govorimo o radu na ostalim dionicama na koridoru Vc?

– S obzirom na, nažalost, sporu dinamiku izgradnje koridora Vc u posljednjih 10 i više godina, smatram da je kompletan neizgrađeni dio koridora Vc apsolutni prioritet. Međutim, ipak ću izdvojiti da je prvi prioritet spajanje Sarajeva do Doboja na sjeveru, čime Sarajevo dobiva izlaz autocestom prema Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji, kao i prioritetno spajanje Mostara, kao središta Hercegovine, na europsku mrežu autocesta, tj. do granice Republike Hrvatske. U ovom pogledu na sjevernom dijelu koridora Vc preostalo je ugovoriti radove na dionici Ozimice – Poprikuše te će time preostali sjeverni dio koridora Vc biti u nekoj od faza izgradnje. Plan je da do kraja 2026. godine sjeverni dio koridora Vc bude u potpunosti završen i pušten u promet. Na južnom dijelu koridora Vc, na dijelu oko Mostara, u završnoj je fazi dodjeljivanje ugovora za radove na dionicama tunel Kvanj – Buna, Mostar jug – tunel Kvanj i Mostar sjever – Mostar jug. Kroz sinergiju i maksimalni angažman nadležnog javnog poduzeća Autoceste FBiH d. o. o. Mostar, federalnih ministarstava i drugih razina vlasti, moguće je i ostvarivo da u sljedeće 4 godine imamo završene i ove dionice na južnom dijelu koridora Vc.

Večernji list: Važan segment rada odnosi se i na gradnju brzih cesta, kao i proces modernizacije magistralnih. Što nas očekuje u idućem razdoblju?

– Budući da autocesta na koridoru Vc ne prolazi kroz sve dijelove Federacije BiH, opredjeljenje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva prometa i veza je i izgradnja brzih cesta u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom i usvojenom prometnom strategijom Federacije BiH za razdoblje od 2016. do 2030. godine na prostoru cijele Federacije BiH kako bi se omogućio ravnomjeran infrastrukturni, a posljedično i gospodarski razvoj svih županija.

Večernji list: Kako se financira izgradnja i što je sve planirano u budućnosti?

– Financiranje izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH vrši se iz proračuna Federacije BiH. Trenutačno su u različitim fazama pripreme brze ceste: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje – Tuzla. U izgradnji je i brza cesta Prača – Goražde (tunel Hranjen) i dionica Lašva – Nević Polje na brzoj cesti Lašva – Travnik – Jajce. U idućem razdoblju očekujem nastavak aktivnosti na svim ovim projektima, uz naglasak da je riječ o zaista složenim procesima kroz sve faze pripreme, osiguranja financiranja i realizacije. Dužina mreže magistralnih cesta u Federaciji BiH iznosi više od 2500 kilometara te postojeća namjenska sredstva i proračunska izdvajanja za magistralne ceste nisu dostatna za učinkovito upravljanje mrežom magistralnih cesta. U ovom kontekstu očekuje nas razmatranje izmjene modela izdvajanja naknada za magistralne ceste tako da se povećaju namjenski prihodi za magistralne ceste. Trenutačno je u fokusu i novi program modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH u iznosu od oko 320 milijuna KM, koji prolazi procedure odobravanja nadležnih institucija. Očekivanja su da ovaj program postane operativan tijekom sljedeće godine.

Večernji list: Koji su, po vašem mišljenju, glavni izazovi koji utječu na dinamiku izgradnje cestovne infrastrukture u FBiH?

– Ranije smo upućivali na određene izazove, kao što je negativan utjecaj složenih postupaka javnih nabava na dinamiku i neizvjesnost realizacije infrastrukturnih projekata kroz sve faze pripreme. Kao što sam u prethodnim odgovorima navela, priprema i izgradnja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti cestogradnje izrazito je složen proces koji uključuje sve razine administracije. Zbog toga su izazovi brojni, od kojih je značajno istaknuti sljedeće: donošenje i usuglašavanje prostorno-planske dokumentacije, postupci izvlaštenja i pretvorbe državnog zemljišta, osiguranje dostatnih financijskih sredstava uz održive modele financiranja.

Večernji list: Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH donio je određene dvojbe i probleme, o čemu je konkretno riječ kada su u pitanju nadležnosti vašeg ministarstva?

– Posebno bih se osvrnula na izvlaštenje i pretvorbu državnog zemljišta, a u kontekstu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i nedavne odluke Ustavnog suda BiH. Primjenom ovog zakona i odluke Ustavnog suda nailazi se na nemogućnost izgradnje autocesta i brzih cesta na državnom zemljištu zbog toga što postoje dvojbe oko mogućnosti pretvorbe šumskog zemljišta u građevinsko. Ministarstvo se već za razjašnjenje primjene odredbi zakona za konkretne slučajeve obraćalo Uredu visokog predstavnika za BiH, ali do danas nismo dobili nikakvo tumačenje. Ako traženo tumačenje izostane, naći ćemo se u stanju pravne nesigurnosti i neizvjesnosti nastavka započetih projekata. Uvjereni smo kako intencija Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH nije bila onemogućavanje infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, ali to donositelj ovog propisa treba jasno i potvrditi. Problema ima i u drugim oblastima i nisu jednostavni, ali vjerujem da ćemo ovaj i druge poslove iz nadležnosti Ministarstva, kao i započete projekte, uspješno privesti kraju. I u ostalim oblastima puno je toga što treba napraviti, a u pitanju su također višegodišnji projekti, koji su ujedno skupi i tehnički zahtjevni. Ne ovisi sve o nama, tako da djelujemo u sinergiji s drugim institucijama, ministarstvima, ali i razinama vlasti. Prioriteti su jasni i primarno usmjereni na cestogradnju, ali i obnovu željezničkog sustava i razvoj zračnog prometa. Svi ovi projekti će nas približiti Europskoj uniji te na koncu i uvesti u društvo modernih država s izgrađenom cestovnom i drugom infrastrukturom.

Večernji list: Kakvo je stanje i jeste li zadovoljni procesom podizanja razine zračnog prometa u FBiH?

– U Federaciji Bosne i Hercegovine u operativnom radu su tri međunarodne zračne luke: Međunarodna zračna luka Sarajevo, Međunarodna zračna luka Tuzla i Međunarodna zračna luka Mostar. Međunarodna zračna luka Sarajevo je u vlasništvu Federacije BiH, dok su ostale u vlasništvu drugih razina vlasti. Sve tri zračne luke su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu zrakoplova i putnika te posjeduju licencije međunarodnih zračnih luka. Također, u Federaciji BiH su u tijeku pripremne aktivnosti za osiguravanje preduvjeta za izgradnju aerodroma u Bihaću. Značajna financijska sredstva koja je Vlada FBiH usmjerila u razvoj zračnog prometa od 2017. do 2023. (oko 57 milijuna KM) za rezultat imaju kontinuirano povećanje broja putnika i zrakoplovnih operacija. Svakako, pretpostavka ostvarenja još boljih rezultata je nastavak proaktivnog djelovanja i iznalaženja novih partnera, zrakoplovnih prijevoznika koji će nas povezivati s najatraktivnijim svjetskim gospodarskim i turističkim središtima.

Večernji list: Vlada Federacije BiH pokazala je u dosadašnjem tijeku rada iznimno visoku razinu suglasja oko donošenja odluka, kao i dobro ozračje. Kakva je vaša ocjena ozračja u Vladi te koliko stabilnost doprinosi provedbi zacrtanih zadataka?

– Naravno da u Vladi nemamo istovjetna mišljenja o svim pitanjima i temama koje su u našoj nadležnosti. Međutim, činjenica je da u dosadašnjem radu nismo imali preglasavanja i pokušaja nametanja nekih odluka i upravo to smatram možda i ključnom kvalitetom Vlade Federacije BiH u ovom mandatu. Pokazali smo, svi skupa, predstavnici stranaka koje čine Vladu, da se može drugačije jer sjetit ćete se nekih prijašnjih iskustava s partnerima i na koji način je radila Vlada. Mislim da stvaranje pozitivnog ozračja umnogome doprinosi da se nađe kompromis i politički dogovor i oko nekih spornih pitanja koja do sada nisu riješena. Iskreno se nadam da će tako i ostati te da nitko u Vladi neće podleći spinovima i pritiscima sa strane. A kojih ima svakodnevno, ali s tim se svi nosimo i radom pokazujemo da pomičemo granice nabolje na dobrobit svih žitelja Federacije BiH.

Večernji list: U kojoj su mjeri politički odnosi među koalicijskim partnerima preduvjet učinkovite operacionalizacije iz programa i plana rada?

– Nerealno je očekivati da Vlada radi učinkovito ako nema komunikacije i dogovora između političkih partnera koji su imenovali tu vladu. Stoga je iznimno važno da se dinamika razgovora i dogovora na razini predsjednika stranaka održava. I to u slučaju ove koalicije uspješno. U dosadašnjem mandatu to se pokazalo presudnim za uspjeh i vjerujem da su toga svi svjesni. Evo, upravo je sastanak u Konjicu održan i svakim novim pokazuje se kako koalicija funkcionira. Posebno je važno da se održava to pozitivno ozračje i da se u javnost ne izlazi s međusobnim optužbama i podmetanjima. Nadam se da nitko neće zbog predizborne kampanje doći u takvo iskušenje. Ne bi bilo dobro da se zbog nekih dnevnih političkih interesa narušava rad izvršne vlasti u Federaciji BiH.