SDA blokira Plan rasta kako bi pokušao izbaciti županije iz odlučivanja o EU

Vrijeme:3 min, 26 sec

 

Pozadina protivljenja dokumentu koji bi BiH donio europski novac

Dva su osnovna destruktivna cilja koja pogone mašineriju SDA. Jedan je teški populističko-politički, a drugi je nacionalno-strateški.

Europska komisija pokazala je dodatno strpljenje kako bi vlasti Bosne i Hercegovine pokušale ipak usuglasiti svoja stajališta o Reformskoj agendi te dostaviti suglasnost oko njezine provedbe, piše Večernji list BiH.

Institucije EU-a tako pokazuju više odgovornosti i zabrinutosti zbog Bosne i Hercegovine nego što to čine, primjerice, županijske vlade u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije. Radi se, naime, o paradoksu da Europska unija nudi Bosni i Hercegovini tranšu od 70 milijuna eura od ukupno 1,085 milijardi eura, od kojih imaju apsolutno koristi svi u zemlji, a da istodobno stranka kojoj je najviše obrana države i nacionalnih ciljeva u ustima najviše čini kako se toj istoj državi i svim građanima ne bi pomoglo.

Udar na “trojku”

Dva su osnovna destruktivna cilja koja pogone mašineriju SDA. Jedan je teški populističko-politički, a drugi je nacionalno-strateški. Čim se u javnome narativu političara SDFA pojave riječi “izdaja”, “prodaja”, “zaštita” nacionalnih interesa Bošnjaka i “Bosne”, onda je jasno kako se to radi isključivo u svrhu političkog populizma koji je vezan uz predstojeće lokalne izbore, a na kojima je ključno napakostiti “trojki”, a time i cijeloj državi BiH jer s propašću europskih integracija SDA nastoji dekonstruirati uopće smisao da ove tri probošnjačke stranke budu u vlasti s HDZ-om odnosno SNSD-om. U tome dijelu ova stranka uspijeva preko svojih glasila i političara, djelomično i vjerskih predstavnika, predstaviti svaki potez koji povlači “trojka” udarom na državu, njezine temelje, izdajom… Četiri županije u kojima SDA ima premijere zbog su toga, a ne isključuje se ni da su dobili mig sa strane kako u BiH ne bi stigla prva tranša iz Europske unije, osporili suglasnost na predloženi nacrt dokumenta Reformska agenda, što je dovelo do toga da BiH propusti rok za dostavljanje nacrta Europskoj komisiji. Ova neslaganja su dodatno zakomplicirala političku situaciju i usporila proces reformi koje su ključne za ekonomski rast i integraciju BiH u Europsku uniju. Iako su se odluke vezano uz Reformsku agendu donosile na način sličan načinu odlučivanja Mehanizma koordinacije, svejedno je posebnim pravilnikom bila uređena mogućnost da sve razine vlasti sudjeluju u razmatranju svih 113 reformi. Otprije je poznat stav kako su bošnjačke stranke, a pri tome je prednjačio upravo SDA, inzistirale da se županije isključe iz sustava odlučivanja oko prihvaćanja zakonodavstva Europske unije. Koliko god bilo apsurdno, upravo je ta stranka sada iskoristila činjenicu da je na vlasti, odnosno da ima četvoricu županijskih premijera, kako bi ugrozila daljnje napredovanje zemlje prema Uniji. Još je apsurdnije, a kako nas uvjeravaju upućeni u procese, da je pak rušenjem europskog puta i Plana rasta, zapravo, pravi cilj Stranke demokratske akcije obesmisliti sustav koordinacije svih razina, stvoriti pritisak kod domaćih i međunarodnih partnera te dalje nastaviti s pokušajima da se županije isključe iz svih sustava odlučivanja. Bilo da je u pitanju Plan rasta ili sve druge reforme koje se tiču europskoga puta.

Županijama protiv županija

To se sjajno uklapa u pokušaje da se dokidanjem uloge županija, što je proces koji traje na unutarnjem planu dva i pol desetljeća, stalnim otimanjem nadležnosti zapravo realizira projekt potpune dominacije brojnijeg naroda. Najprije političke i institucionalne, a onda i u svim drugim segmentima življenja. Čime se praktički derogira i ustavni okvir zemlje te trasira put podjele BiH na dva dijela, jedan bošnjački, a drugi srpski. Posve je s druge strane izvjesno kako hrvatski politički predstavnici, koji su imali veliki broj propusta ne zaustavljajući sitnije korake unitarizacije FBiH, neće dopustiti dokidanje sustava uspostavljenog Mehanizmom koordinacije oko europskih integracija zemlje, koje će donijeti velike iskušenja. U kolovozu 2016. je, naime, BiH uspostavila sustav koordinacije u procesu europskih integracija. Ovaj Mehanizam koordinacije treba osigurati dosljedno stajalište BiH o svim pitanjima koja se odnose na EU, uključujući sudjelovanje u svim tijelima povezanim s Unijom. Ovo tijelo koje čine predstavnici iz 14 vlada na svim razinama raspoređenih u 36 radnih skupina pokriva sva poglavlja pravne stečevine, kao i političke i ekonomske kriterije. Iako je kompliciran, to je jedini način napretka BiH.

Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo