Hrvati poveznica u BiH i prema EU naspram “ratova” Srba i Bošnjaka

Višedesetljetno stanje zamrznutoga konflikta, nastavka povremenih iracionalnih obračuna, čak i oko pitanja koja nemaju nacionalni status, najbolje svjedoče posljednjih dana srpski i bošnjački političari kad je riječ o požaru na Zelengori. Jedan od glavnih razloga za sukobe je pitanje korištenja resursa za gašenje požara, piše Večernji list BiH.

Političari iz Republike Srpske zatražili su ovaj put pomoć iz Srbije i angažiranje specijaliziranoga helikoptera, na što su im bošnjački političari na državnoj razini odgovorili inatom i uputili ih na to da se koriste helikopteri Oružanih snaga BiH koji su se u više navrata pokazali nedostatnim za gašenje i požara manjih razmjera. Dok je trajala besmislena rasprava, vatrena stihija se proširila i počela zahvaćati jednu od posljednjih prašuma u Europi.

Nova kriza

Tek tada se cijelo Vijeće ministara BiH dozvalo pameti pa je odobreno upućivanje zahtjeva za međunarodnu pomoć. Hrvatski dužnosnici nisu ni u ovom slučaju bili indiferentni, nego su pokušavali posredovati kako bi se ipak postigao dogovor i razriješili prijepori između srpskih i bošnjačkih kolega. Uostalom, takva je njihova uloga i u nizu pitanja, a što je bilo posebno vidljivo u radu Vijeća ministara BiH i državnoga Parlamenta, gdje su ulagali veliku energiju kako bi popeglali razlike u pogledima i postigli potrebne kompromise. To je posebno bilo važno za otvaranje pregovora s Europskom unijom, o čemu je odluku, uz veliko angažiranje Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića, donijelo Europsko vijeće. No, tomu je prethodio niz važnih reformi na kojima je inzistirala Europska unija. Najprije zahvaljujući dogovorima unutar političke “petorke” dužnosnika – čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, SDP-a BiH Nermina Nikšića, NiP-a Elmedina Konakovića i Naše stranke Edina Forte te čelnika SNSD-a Milorada Dodika, inicijativa o napredovanju prema članstvu u EU i otvaranju pregovora postala je realnost. Cijele te načelne dogovore u djelo su proveli HDZ-ovi članovi Vijeća ministara na čelu s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. Umjesto dobivanja datuma za otvaranje pregovora, vlast na državnoj razini BiH upala je u novu krizu. A izazvana je ponovno nepomirljivim stajalištima političara iz Republike Srpske i političkog Sarajeva. Ali i zbog intervencionizma međunarodne administracije nad BiH te pokušaja njezina najutjecajnijeg dijela da se obračuna s “neposlušnim” čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Od nametanja odluka, uvođenja novih sankcija, pa i vođenja javne kampanje protiv Dodika i njegove stranke uoči lokalnih izbora koji bi na izvjestan način mogli pokazati i smjer kamo ide državna koalicija, ali ponajprije dati naznake imaju li učinka ponajprije američke sankcije na političku scenu u Republici Srpskoj. Čelnik SNSD-a Milorad Dodik se upravo zbog snažnoga pritiska na gospodarstvo i financije ovoga entiteta te motiviranja da se od njega odmaknu bliski ljudi u biznisu i politici nalazi u najizazovnijoj situaciji otkako upravlja entitetom Republika Srpska. Zato će predstojeći lokalni izbori biti i svojevrstan lakmus-test kakav učinak imaju američke sankcije.

Američke sankcije

Hoće li dovesti do njegova detroniranja ili mu možda, što nije rijedak slučaj na Balkanu, zbog inata donijeti još veći broj bodova. Probošnjačkoj “trojki” su predstojeći izbori druga vrsta testa. Bit će pokazatelj honoriraju li Bošnjaci iskorake u postizanju kompromisa prema Hrvatima i Srbima ili su pak na tragu političke logike koalicije SDFA – proizvodnje straha i poticanja mržnje. A sve pod egidom obrane “države Bosne” i Bošnjaka. Na hrvatskoj strani, onoj u vlasti ili pak u oporbi, najmanje je nervoze. Čelnik vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović najavio je, u svome stilu, da bi se u posljednja dva mjeseca ove godine ipak mogao stići zaostatak i zemlja dobiti datum stvarnog početka pregovora s Unijom. Europska unija to je uvjetovala s četiri zakona, ali i usuglašavanjem oko Reformske agende koja vodi do fonda Europske komisije vrijednog više od milijardu eura. U međuvremenu je Hrvatima prevažno zadržati pozicije u općinama u središnjoj Bosni te, po mogućnosti, dobiti načelnike u Jajcu, Uskoplju, Busovači. Ali i Žepču. Kao i Mostaru u kojemu na izborima također vrijedi logika prebrojavanja krvnih zrnaca. U drugim sredinama gdje su Hrvati većina očekuje se zanimljiva utakmica. Posebice u sredinama u kojima je posljednjih godina došlo do raskola u HDZ-u BiH.