Intenzivna diplomacija s ciljem da ne dođe do osvete Irana Izraelu, koja bi dovela do žrtava i razaranja te do regionalnog rata

Prijetnja Irana da će uzvratiti Izraelu zbog ubojstva čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha privukla je velike svjetske sile na snažnu diplomatsku akciju, izvijestio je Glas Amerike prikazujući glavne diplomatske aktivnosti i stajališta glavnih aktera.

Zaustavljanje ili ograničavanje iranskog napada, kažu neki, moglo bi potaknuti višemjesečne napore da se postigne prekid vatre u ratu koji je opustošio Pojas Gaze i ubio gotovo 40.000 Palestinaca, po podatcima ministarstva zdravstva tog teritorija. (Pojas Gaze nema međunarodni subjektivitet niti pripada bilo kojoj od postojećih država.) To bi također moglo dovesti do oslobađanja izraelskih talaca koji su tamo držani od napada Hamasa na južni Izrael 7. listopada, u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a tada je i započeo sukob Izraela s Hamasom koji još traje .
Velik broj žrtava mogao bi gurnuti tvrdokornu vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vlastiti izravan napad na Iran
Ako ti napori ne uspiju, Iran bi mogao pokrenuti složeni napad bespilotnim letjelicama i raketama u tandemu s libanonskom ekstremističkom organizacijom Hezbollah – koja sada odvojeno oplakuje izraelsko ubojstvo jednog od svojih glavnih zapovjednika – što bi moglo potkopati obrambenu sposobnost Izraela i njegovih saveznika protiv napada.
Velik broj žrtava mogao bi gurnuti tvrdokornu vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vlastiti izravan napad na Iran, što bi moglo dodatno uvući širi Bliski istok u regionalni rat.
Taj strah izazvao je pravi diplomatski udar na regiju. Francuska, Njemačka i Velika Britanija pozvale su u ponedjeljak Iran i njegove saveznike da se “suzdrže od napada koji bi dodatno eskalirao regionalne napetosti i ugrozio mogućnost postizanja dogovora o prekidu vatre i oslobađanju talaca”.
U pozivu je britanski premijer Keir Starmer upozorio novog iranskog reformističkog predsjednika Massouda Pezeshkiana (Masuda Pazeškiana) da postoji “ozbiljan rizik od pogrješne procjene i da je sada vrijeme za mirno i pažljivo razmatranje”. Pezeshkian je odbacio tu poruku. “Zločinački odgovor na agresiju jest pravo nacija i rješenje za zaustavljanje zločina i agresije”, rekao je on.
Novog iranskog predsjednika nazvali su i kardinal Parolin i kancelar Scholz
Novog iranskog predsjednika nazvali su i kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, te njemački kancelar Olaf Scholz zbog prijetnje odmazdom. Pezeshkiyan je pak potvrdio da će slijediti naredbe iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija, koji je već rekao da je Izrael “ovim postupkom otvorio put oštrom kažnjavanju”.
Iran je više puta bio meta kampanja ubojstava i sabotaža za koje se okrivljuje Izrael, povećavajući pritisak na njegovu teokraciju da djeluje kako bi zadržala svoju vodeću poziciju u svojoj samoproglašenoj “Osovini otpora” s milicijama koje naoružava u regiji. No također se suočila s godinama opsežnih prosvjeda, gospodarskih problema i drugih domaćih izazova koji koče javnu potporu vladi. Prvi složeni napad Irana na Izrael u travnju prouzročio je malu štetu, povećavajući rizik da će ovaj put odgovor morati biti veći.
Sjedinjene Države, glavni pokrovitelj Izraela, opetovano su pozivale Iran da ne uzvrati. Također su podržale napore uz posredovanje Egipta i Katara da se postigne prekid vatre u širem ratu. No, istodobno se SAD vojno pripravlja za slučaj eskalacije stvari na Bliskom istoku.
Sjedinjene Države povećavaju svoje vojne kapacitete na Bliskom istoku
Američka vojska je poslala udarnu grupu nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln da ubrza plovidbu prema tom području. Amerika je također naredila da podmornica s navođenim raketama USS Georgia bude stacionirana na Bliskom istoku, dok je udarna grupa nosača zrakoplova USS Theodore Roosevelt u Omanskom zaljevu. Dodatni borbeni zrakoplovi F-22 doletjeli su u regiju, dok je USS Wasp, veliki amfibijski jurišni brod koji nosi borbene zrakoplove F-35, u Sredozemnom moru.
Nisu samo zapadne sile aktivne posljednjih tjedana. Ruski dužnosnici pod predsjednikom Vladimirom Putinom sudjelovali su u razgovorima s Iranom. Tajnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Sergej Šojgu posjetio je Teheran i opisao Haniyehovo ubojstvo kao “tragično” i nešto što je “nemoguće izbjeći” u razgovorima s iranskom vladom.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov posebno je rekao da Moskva “poziva sve da se suzdrže od eskalacije situacije kako se ne bi pretvorila u katastrofu za sve regionalne igrače”, prenosi državna novinska agencija Tass. “Moramo pronaći političke načine kako izaći iz postojećih problema “, rekao je on.
Iran, Rusija, Kina
Za Iran, Rusija je i dalje jedan od rijetkih međunarodnih dobavljača naprednog oružja koji je voljan poslovati s njim, iako je njegov program obogaćivanja nuklearnog urana na razini koja je blizu razine oružja. Iran već godinama traži borbene zrakoplove Suhoj Su-35. Teheran je također tražio ruski S-400 raketni obrambeni sustav zemlja-zrak, moguće sredstvo odvraćanja američkih borbenih zrakoplova F-35 kojima lete SAD i Izrael.
No nije samo Iranu potrebno oružje. Putin se sve više oslanja na bespilotne letjelice iranske proizvodnje u svom ratu protiv Ukrajine, koji je eskalirao posljednjih dana kada je Kijev umarširao u rusku regiju Kursk kao sredstvo pritiska na Moskvu dok ostvaruje uspjehe u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
Putin je u utorak u Moskvi ugostio i predsjednika Palestinske samouprave Mahmouda Abbasa .
Zatim, tu je i Kina, koja je tiho pokušala steći veći utjecaj na Bliskom istoku, a da nije angažirala istu količinu vojne moći kao Sjedinjene Države. Kina je prošle godine posredovala u sporazumu između Irana i Saudijske Arabije koji je doveo dvije zemlje do detanta, iako je Rijad i dalje oprezan prema Teheranu.
U srpnju je Kina također bila domaćin potpisivanja sporazuma između Hamasa i Fataha, glavne sile Palestinske uprave koju podržavaju SAD, a koja upravlja dijelovima okupirane Zapadne obale. Dok sporazum poziva frakcije da formiraju zajedničku vladu, prethodni dogovori su se raspali između suparnika, postavljajući pitanje hoće li ovaj biti išta drugačiji.
Kina je također počela izravnije kritizirati Izrael usred rata, umjesto da slijedi svoj tipični obrazac pozivanja na suzdržanost svih strana.
Odgovarajući na pitanja Associated Pressa, kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je u srijedu da je Peking “više puta apelirao na međunarodnu zajednicu da hitno prekine sukob u Gazi i spriječi daljnje širenje efekta prelijevanja, te je odigrao pozitivnu ulogu u ublažavanju napete situacije u regiji.”
“Kina podupire sve napore koji vode ka postizanju trajnog sveobuhvatnog primirja u Gazi i voljna je, zajedno s međunarodnom zajednicom, promicati zahlađenje regionalne situacije kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba”, objavilo je ministarstvo.

VoA/Hrvatsko nebo