Veća sigurnost s obvezom služenja vojske?

Gotovo cijela Europa je ukinula obvezu služenja vojske. Zbog opasnosti koja dolazi od Rusije neke zemlje ponovo uvode vojnu obvezu. Povećava li to sigurnost?

Od 17. srpnja bi u Latviji slučajni odabir mogao odlučivati tko ide u vojsku, a tko ne. Od ove godine u toj baltičkoj zemlji ponovo vrijedi obveza služenja vojske. Ako se ne javi dovoljan broj dragovoljaca za 11-mjesečno služenje vojske, onda će vojska prisilno novačiti mlade ljude.

Susjedna Litva je vojnu obvezu ponovo uvela već 2015. godine, Švedska 2017. A o uvođenju vojne obveze raspravlja se i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj…

Spremni za rat

„Vojna obveza je veliko obećanje”, kaže Sophia Besch iz Zaklade za međunarodni mir Carnegie u Washington DC-ju. „Izgleda da je to put da se stvori vojne zalihe koje su potrebne u slučaju rata.” Brojne europske vojske, uključujući i njemačku, imaju poteškoća unovačiti dovoljno vojnika.

Vojna obveza, nastala od građanske vojske Francuske revolucije, izgledala je suvišna u Europi nakon kraja Hladnog rata. Ali, to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu. Europske zemlje strahuju od izravnog sukoba s Rusijom i žele biti spremne za taj slučaj, kaže Besch u izjavi za DW.

Stotine tisuća ljudi umiru na bojištima

„Dugo se govorilo da trebamo više tehnologije, a manje vojnika – ali koji će biti jako dobro naoružani i vrhunski profesionalci”, kaže Besch. „Mislim da trebamo oboje. Trebamo tehnologiju na bojnom polju i trebamo više vojnika. Upravo to nam pokazuje rat u Ukrajini.”

Ruski rat protiv Ukrajine smatra se iscrpljujućim ratom. Stotine tisuća vojnika su već poginule. A Rusija na bojište šalje uvijek nove vojnike, djelomice gotovo bez ikakve vojne obuke. To pokazuje da je i u vrijeme dronova i nadzvučnih raketa potreba za vojnicima i u modernom ratu jako velika.

Nakon devet mjeseci u lov na podmornice?

Može li opća vojna obveza biti rješenje za europske vojske, koje zdvojno traže novake? Ne može, smatra Vincenzo Bove sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji.

„Ako se promatra moderno vođenje rata vidimo da je potrebno oružje visoke tehnologije i naravno vojnici, koji će ga opsluživati”, kaže Bove u razgovoru za DW. Vojni obveznik čija je obuka trajala manje od godinu dana nije za to prikladan, naglašava on. „Oni govore o tri mjeseca, šest mjeseci, možda devet mjeseci, što po mom mišljenju nije dovoljno da se nauči osnovne vještine i znanja”, kaže Bove koji je kao časnik u talijanskoj mornarici učio borbu protiv podmornica.

Bez motivacije u smrt

Uz to dolazi još jedan problem koji je još važniji nego nedostatak izobrazbe i iskustva. „Ako se mlade ljude prisili da protiv svoje volje služe u vojsci, postojat će očito nedostatak motivacije”, kaže Bove.

Samo vrlo motivirani vojnici su spremni riskirati svoj život, naglašava Bove, a to može biti presudno da se pobijedi u nekom ratu. „Ne vidim kako bi se moglo osigurati da vojni obveznici koriste oružje, bore se na bojištu i onda budu uspješni.” Bove ukazuje na velik broj poginulih među prisilno mobiliziranim ljudima u ruskoj vojsci. I citira ispitivanja javnog mnijenja prema kojima brojni mladi ljudi ne bi bili spremni braniti svoju zemlju s oružjem u rukama, čak ni u slučaju da zemlja bude napadnuta.

Troškovi za politiku i gospodarstvo

Prema jednoj aktualnoj studiji Njemačku bi ponovno uvođenje vojne obveze moglo stajati do 70 milijardi eura godišnje. Jer, nisu skupi samo instruktori, vojarne i odore. Mladi ljudi ne bi radili nego bi služili vojsku, a to slabi gospodarstvo.

„Ako se razmišlja o vojnoj obvezi postoji naravno mnoštvo troškova”, kaže Bove. Pored gospodarskih troškova postoji i neka vrsta političkih troškova. „Ljudi koji su prisiljeni služiti vojsku kasnije pokazuju slabo povjerenje u institucije.” Bove je to s kolegama istraživao u jednoj znanstvenoj studiji. On strahuje da bi uvođenje opće vojne obveze dugoročno moglo oslabiti demokraciju u Europi.

Bove zato hvali švedski model koji prednost daje dragovoljnosti. Od svih vojnih obveznika na provjeru budu pozvani samo oni koji pokažu veliku motivaciju. U brojnim provjerama vojska onda može odabrati one koji joj izgledaju da su najprikladniji za služenje vojske s oružjem. Tako se dobije manje novaka, ali s vremenom se ima vrlo velike zalihe kvalificiranih vojnika.

„Poticati spremnost služenja vojske”

I Sophia Besch iz Zaklade Carnegie dijeli zabrinutost da bi nametanje vojne obveze moglo pogodovati ekstremnim strankama u Europi. „Ako političari proguraju vojnu obvezu protiv volje stanovništva, oni to riskiraju. Osobito u dijelovima stanovništva koji su izravno pogođeni vojnom obvezom, dakle mladima i njihovim roditeljima.”

Zemlje koje razmišljaju o uvođenju vojne obveze trebale bi se ravnati prema Finskoj, kaže Besch. „Oni su nešto kao zlatni standard i imaju dugu tradiciju vojne obveze.” Finska je 2023. postala članica NATO-a, dakle do nedavno je u vojnom smislu bila prepuštena sama sebi. „Oni su morali uspostaviti stvarno veliku nacionalnu pričuvu, a to su postigli vojnom obvezom”, objašnjava Besch.

U Finskoj je velika motivacija među stanovništvom za služenje vojne obveze i nakon toga pripadati pričuvi. To je presudno, kaže Besch. „Mora se najprije poticati spremnost na služenje i osjećaj da postoji nešto za što se isplati boriti.” Ne može se jednostavno moliti mlade ljude da se bore za svoju zemlju i možda poginu. „To se ne može nametnuti odozgor.” Zacijelo će biti još puno rasprava prije nego što europske zemlje kao Njemačka ponovo uvedu vojnu obvezu.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo