Članice NATO-a nastavit će financirati vojnu pomoć Ukrajini s 40 mlrd. eura godišnje

Vrijeme:1 min, 51 sec

 

Predstavnici država članica NATO-a dogovorili su se da će iduće godine financirati vojnu pomoć za Ukrajinu s  ukupno 40 milijardi eura, rekla su danas dvojica zapadnih diplomata za Reuters, jedan tjedan prije jubilarnog, 75. samita Saveza u Washingtonu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, kojeg će najesen zamijeniti donedavni predsjednik nizozemske vlade Mark Rutte, zatražio je od saveznika da pristanu na tu višegodišnju obvezu kako bi se nastavilo pomagati Kijevu na istoj razini kao od početka ruske invazije 2022. Ipak, SAD će moći smanjiti svoju vojnu pomoć ako tako odluči.

Ukrajina je prošle godine primila vrijednost od ukupno 42,5 mlrd. dolara strane vojne pomoći.

Ukrajinski BDP iznosio je pretprošle godine, 2022., oko 160 mlrd. dolara, odnosno nešto više od 150 mlrd. eura. Iznos vojne pomoći Ukrajini od članica NATO-a iznosi dakle više od četvrtine ukrajinskog BDP-a, dakle 25 posto.

Za usporedbu, države članice NATO-a imaju obvezu izdvajati dva posto svog BDP-a za vlastitu obranu, dok sama Ukrajina planira nominalno u ovoj godini za obranu 3,8 posto BDP-a, što iznosi oko sedam milijarda eura. Ali ona prikuplja sredstva i na druge, izvanproračunske načine. Ove godine predviđa raspolagati sa 64,5 mlrd. dolara, što znači da raspolaže s dvadesetak milijarda eura više nego što iznosi pomoć članica NATO-a od 42,5 mlrd. eura.

Države članice nisu poduprle Stoltenbergov početni zahtjev, nego dogovor uključuje odredbu da će se doprinosi saveznika preispitivati na svakom budućem samitu NATO-a, dodaje se u spomenutoj vijesti koju su prenijeli mediji. Tijekom sljedećih 12 mjeseci priredit će se dva izvješća kako bi se utvrdilo koja zemlja što šalje Ukrajini i utvrdilo je li raspodjele tereta među saveznicima ravnomjerna.

Opseg šireg paketa pomoći za Ukrajinu utvrdit čelnici NATO-a na samistu u Washingtonu od 9. do 11. srpnja. Oni su već u lipnju odlučili da će NATO preuzeti koordinaciju vojne pomoći Ukrajini, umjesto SAD-a, što je mjera opreza u slučaju da se u Bijelu kuću vrati u siječnju dogodine Donald Trump, koji bi mogao udariti drukčijim smjerom od Bidenova.

Dogovor u NATO-u o iznosima financijske odnosno vojne pomoći nije uklesan u kamen. Tako će SAD moći smanjivati svoju pomoć ako njegova najviša tijela tako odluče.

 

Hrvatsko nebo