Rumunjsko selo na obali Crnog mora postaje najveća NATO-ova zračna baza u Europi

Šest RAF-ovih Eurofighter Typhoona stoji na stazi dok njihovi motori grme, a zemaljsko osoblje žuri sređujući posljednje detalje prije polijetanja. U daljini se diže oblak prašine u ljetnoj izmaglici nad gradilištem tri i pol kilometra duge piste dok vruć sjeverni vjetar udara o nove i stare hangare.

Zračna baza ime nosi po obližnjem selu

Zračna baza Mihai Kogalniceanu (MK) nosi ime po obližnjem selu u Rumunjskoj, koje je nazvano po liberalnom političaru iz 19. stoljeća, piše BBC. To se mjesto sada neočekivano pretvara u najveću NATO-ovu bazu u Europi, čak veću i od Ramsteina u Njemačkoj.

Ruski predsjednik Vladimir Putin opravdava svoj rat u Ukrajini tvrdnjom da NATO napreduje na europskoj strani Rusije. Kao odgovor na njegovu invaziju još više figura pomaknuto je naprijed na NATO-ovoj šahovskoj ploči.

Baza MK uskoro će imati eskadrilu rumunjskih F-16 aviona, nedavno kupljenih od Norveške, kao i MQ-9 Reaper dronove i vojni grad kroz koji će se rotirati NATO-ova vojska, zračne snage i mornaričko osoblje iz 32 zemlje. Najnovija je Finska.

Baza je udaljena samo 20 km od obale Crnog mora, 300 kilometara zračne linije od Odese i 400 kilometara zračne linije od Sevastopolja, koji je pod ruskom okupacijom na Krimu.

Ovo je treća i posljednja turneja RAF-ovog pilota Charlieja Tagga u toj bazi.

“Ovdje je puno veća prisutnost Amerike, puno više infrastrukture, smještaja, ljudi i opreme”, kaže.

Dodaje da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila i područja nad kojima leti i strateški stav misije. Godine 2021., na njegovoj posljednjoj turneji, NATO-ovi borbeni piloti letjeli su daleko iznad međunarodnih voda u Crnom moru. Ali sada se drže 12 nautičkih milja iznad rumunjskih i bugarskih teritorijalnih voda “kako bi izbjegli nesporazume, eskalacijske situacije s Rusima”.

“Ranije smo ovdje bili kao odvraćanje od bilo kakve ruske agresije. Sada smo više kao uvjerenje drugim NATO zemljama, poput Rumunjske, da smo tu i da smo spremni za obranu”, kaže.

“Letimo naoružanim avionima”

Nije bilo poziva za presretanje ruskog aviona otkako je stigao u bazu, no bilo ih je na prethodnim misijama iznad Baltika. “Oni će jednostavno prolaziti, to nije protiv bilo kakvog međunarodnog zakona, imaju pravo to raditi. Ali mi ćemo postaviti avion pored tog neprijateljskog aviona. S taktičkog stajališta, to pokazuje Rusima da smo aktivni. Letimo naoružanim avionima, što šalje jasnu poruku.

I pruža vrijedne obavještajne podatke za nas – bilježimo serijske brojeve aviona i oružje koje ti avioni nose, što se također uklapa u cijelu obavještajnu sliku”, objašnjava.

Kasno noću u britanskom kompleksu u bazi MK gleda rat koji se odvija u susjednoj Ukrajini na svojim radarima.

“Mogli smo vidjeti dronove Shahed kako ulaze u Odesu. Izvore topline na tlu, gdje oružje pogađa, do radarskih podataka koji prate avione, i prijateljske i neprijateljske. To je prilično nestvarno”, dodaje.

Iako NATO-ovi avioni izbjegavaju nepotrebne susrete s Rusima, bila su dva poznata incidenta iznad Crnog mora. U rujnu 2022. ruski pilot krivo je razumio naredbu sa zemlje i zamalo srušio britanski avion za prikupljanje obavještajnih podataka s posadom od 30 članova.

Logistika za 1840 američkih vojnika

U ožujku 2023. američki dron MQ-9 Reaper, koji je poletio iz Rumunjske, namjerno je oborio ruski avion SU-27 Flanker iznad međunarodnih voda.

Svakodnevni život u bazi MK, unatoč svemu, uglavnom je miran.

Ispred ureda zapovjednika baze Nicolaea Cretua glasni galebovi i vrane beru trešnje. U svom privremenom uredu Scott Delay iz američke vojne podrške planira logistiku za 1840 američkih vojnika koje baza trenutno podržava.

“Pokušavamo im pružiti osjećaj doma dok su ovdje. Tako da nije ništa drugačije od bilo koje zajednice. Samo imaju ogradu oko sebe.”

Jedna stvar na koju se američki vojnici teško navikavaju, kaže, jest to što za artikle naručene preko interneta dostava do Rumunjske može trajati tjednima, umjesto nekoliko sati, na što su navikli.

hms.ba / Hrvatsko nebo