Ovo su tri sljedeće Putinove mete? Europski čelnik upozorio: ‘Želi povratiti izgubljeno carstvo’

Vrijeme:2 min, 43 sec

 

‘NEĆE SE ZAUSTAVITI NA UKRAJINI’

Sigurnosni poredak u Europi bit će ugrožen “godinama, ako ne i desetljećima”, upozorio je Rinkevics, čelnik Latvije, tijekom svog trodnevnog posjeta Velikoj Britaniji ovog tjedna.

Ruski predsjednik Vladimir Putin neće se zaustaviti na Ukrajini i zacrtao je tri cilja za obnovu Ruskog Carstva, upozorio je čelnik Latvije. Predsjednik Edgars Rinkevics rekao je da će osvajanje Baltika biti druga faza Putinova sna o povratku izgubljenog carstva.

U sjedištu RUSI-ja u Whitehallu, Rinkevics je iznio zabrinjavajuću procjenu o nesigurnoj budućnosti europske sigurnosti u svjetlu sve agresivnije Rusije. Rekao je da će svi ishodi 27-mjesečnog rata Rusije protiv Ukrajine vjerojatno dovesti do još krvoprolića jer je Kremlj “ogorčen zbog svog izgubljenog carstva”.

“Ako Rusija osjeća da je pobijedila u Ukrajini, željet će nastaviti. Ako osjeti da je poražena, javit će se želja za osvetom”, smatra Rinkevics. A “prvi ciljevi” Putinove misije ponovne izgradnje sovjetskog carstva bit će osvajanje Moldavije i regija Kavkaza i središnje Azije, rekao je, prenosi The Sun.

 

Ovo sveobuhvatno otimanje zemlje moglo bi uključiti zemlje kao što su Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, kao i Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan – koje su sve stalne mete ruskog utjecaja. Sigurnosni poredak u Europi bit će ugrožen “godinama, ako ne i desetljećima”, upozorio je Rinkevics tijekom svog trodnevnog posjeta Velikoj Britaniji ovog tjedna.

Tek nakon sastanka s britanskim kraljem, Rinkevics je tvrdio da se njegova mala nacija već bori protiv “hibridnog rata” koji vodi Kremlj. Rinkevics je rekao: “Boji li se Latvija ruskog napada? Moramo biti spremni na sve vrste scenarija.”

Međutim, nije kazao da postoji “neposredna prijetnja” ruske invazije Latviji “u sljedećih nekoliko godina”, no zabrinjavaju ga valovi hibridnih napada koji su pokrenuti kako bi se destabilizirala njegova zemlja. Rusija, rekao je, sve više djeluje u toj “sivoj zoni”. “Rusija testira naše granice, izvodi diverzantske napade, naše sigurnosne službe rade danonoćno, bilo je mnogo uhićenja… građani se regrutiraju na društvenim mrežama… ” “Kako će NATO odgovoriti?” upitao je.

Dotaknuo se i pomoći NATO-a Ukrajini. Političar je zahtijevao da savez bude jasniji u svojoj dugoročnoj predanosti Ukrajini i očajavao je zbog kašnjenja zapadnih isporuka oružja. Prekorio je nejasne fraze koje izgovaraju zapadni političari, osobito u SAD-u, koji su obećali da će podupirati Kijev “koliko god bude potrebno”. Umjesto toga, želio je čvrsta jamstva kako bi se mogle donijeti “nužne taktičke odluke”.

“Moramo poslati više svega u Ukrajinu i pustiti ih da to iskoriste… spremni su boriti se i bore se vrlo dobro kada imaju ono što im treba”, poručio je. Rinkevics se nije složio s argumentima da bi dopuštanje snagama Kijeva da napadnu rusko tlo zapadnim oružjem eskaliralo napetosti između NATO-a i Rusije. “Rusija uvijek dovede situaciju do eskalacije”, rekao je, misleći na nedavne pokušaje Rusije da prekroji svoje morske granice s Latvijom i Litvom i ukloni granične oznake u estonskim vodama.

Dok Moskva pojačava svoje sve veće prijetnje susjednim zemljama NATO-a, one odgovaraju jačanjem vojske. Latvija, uz Litvu i Estoniju, ima veliki plan za izgradnju mreže od stotina bunkera za podupiranje istočnog krila NATO-a. Trojac je također dio nedavno potpisanog plana za stvaranje “zida bespilotnih letjelica” koji se proteže od Norveške do Poljske kako bi se Europa zaštitila od prijetnje Rusije. Tisuće nadzornih i možda naoružanih bespilotnih letjelica postavljene su da patroliraju napetom granicom.

večernji.ba / Hrvatsko nebo