Američki Kongres prihvatio prijedlog zakona o vojnom proračunu za sljedeću godinu
Američki Kongres prihvatio je u srijedu navečer veliki prijedlog zakona o vojnom proračunu i odobrio izdvajanje 886 milijarda dolara za obranu u novoj fiskalnoj godini, izvijestio je Glas Amerike. Ovogodišnji vojni proračun iznosio je 877 milijarda dolara. Amerika izdvaja za vojsku dvostruko više sredstava nego što ukupno za vojsku (po službenim stavkama) izdvajaju tri sljedeće sile zajedno: Kina, Rusija i Indija.
Ta je vijest prošla neprimijećeno zato što je najveća pozornost bila usmjerena na kongresnu blokadu 106 milijarda dolara za nacionalnu sigurnost, a to je posebni paket koji bi uključivao 60 milijarda dolara vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, gotovo 14 milijarda dolara pomoći Izraelu u sukobu s Hamasom, sredstva za vojnu pomoć Tajvanu i nekim drugim zemljama po svijetu. Kako bi se pokušalo ukloniti blokadu onoga što je predložila Bidenova vlada, Predstavnički dom i Senat zasjedat će izvanredno u predbožićnom tjednu.
Zakon o izdvajanjima za nacionalnu obranu, za sljedeću godinu, prihvaćen je u Predstavničkom domu sa 310 glasova za, dok je 118 bilo protiv; u Senatu (gornjem domu) prijedlog zakona prihvaćen je s 87 glasova za, dok je svega 13 bilo protiv. Potpisat će ga predsjednik Biden. Rashodi ministarstva obrane povećat će se za 28 milijarda dolara odnosno za oko tri posto, navode službeni izvori.
Riječ je o jednom od najvažnijih zakona koji se u SAD-u svake godine iznova donose. U obrazloženju se ističe njegovo „nikad toliko kao danas vitalno značenje“ financiranja obrane i sigurnosti, budući da se, kako je rekao Mike Rogers, zastupnik u Kongresu, „Amerika i naši saveznici suočavaju s prijetnjama od Kine, Rusije, Irana, Sjeverne Koreje i terorističkih organizacija širom svijeta, prijetnjama bez presedana“.
Zakonom je uz ostalo odobreno povećanje plaća od 5,2 posto za pripadnike američke vojske, produžena je Inicijativa za pomoć sigurnosti Ukrajine do 2027. i osigurano financiranje sigurnosne saradnje između SAD-a, Britanije i Australije.
“Ojačat ćemo izvore u Indo-pacifičkoj regiji, da bismo odvratili agresiju kineske države, i pružit ćemo izvore vojsci Tajvana. Pentagon će dobiti više izvora da razvija i umjetnu inteligenciju, da se štiti od stranih kibernetičkih prijetnji i poveća transparentnost ’neidentificiranih zračnih fenomena’ (misli se na ono što se smatra letjelicama nepoznatog porijekla, NLO/UFO)“, izjavio je vođa većine u Senatu, demokrat Chuck Schumer nakon što je prihvaćena kompromisna inačica zakona, o kojem se već duže pregovaralo između dviju vodećih stranaka.
Kongresnik Rogers, inače kršćanin, zakon je opisao kao „dobar kompromis“, navodeći da su „načinjeni veliki koraci prema okončanju političke korektnosti koju našim snagama nameću ljevičarski birokrati“, pri čemu je mislio na njihovo inzistiranje na ’rodnoj ravnopravnosti’ i sličnim stvarima u američkim oružanim snagama.
Mnogi konzervativni republikanci protive se produžetku zakona o obavještajnom nadzoru stranih državljana (FISA). Problematični obavještajni program omogućuje naime američkoj vladi da prikuplja informacija o privatnim komunikacijama stranih državljana bez sudskog naloga. Konzervativci tvrde da je taj program zlorabljen kako bi se narušila privatnost Amerikanaca.
Američki vojni proračun izrazito je najveći na svijetu. Amerika izdvaja za vojsku dvostruko više sredstava nego što ukupno za vojsku (po službenim stavkama) izdvajaju tri sljedeće sile zajedno: Kina, Rusija i Indija.
Glas Amerike/Hrvatsko nebo