Trajno povećanje broja vojnika NATO-a na Balkanu?

Vrijeme:3 min, 37 sec

 

NATO povećava vojnu prisutnost na tzv. Zapadnom Balkanu?

U frankfurtskom dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavljen je tekst o posjetu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Beogradu. Autor Michael Martens podsjeća da je to treća postaja StoltenbergStoltenbergova boravka u regiji, nakon posjeta Bosni i Hercegovini i Kosovu. Razgovor s Aleksandrom Vučićem nazvao je „najtežom etapom“ na toj turneji.

„Trajao je prema podatcima srpskog predsjednika sat i pol, a ako se sudi po tonu konferencije za novinare poslije razgovora, on je protekao bez eskalacije. Stoltenberg je međutim inzistirao na tome da se provede postupak protiv odgovornih za nedavno izbijanje nasilja na sjeveru Kosova.”

U tekstu se podsjeća na nasilje na sjeveru Kosova u kojem su do sada ranjena 93 vojnika KFOR-a, te na Banjsku i oružani incident koji se tamo dogodio.

„Stoltenberg je te izgrede nazvao `neprihvatljivima` i zahtijevao sudski epilog.” Potom se u tekstu navodi da je glavni krivac uhvaćen, ali da ga Srbija, koja ne priznaje Kosovo, ne želi izručiti. „Stoltenberg je ipak u Beogradu rekao da NATO pozdravlja to što je Srbija spremna pomoći u ‘naporima’ oko rasvjetljavanja.”

Autor navodi i Stoltenbergove izjave koje je dao u Prištini, prije dolaska u Beograd: „U Prištini je glavni tajnik NATO-a rekao da savez trenutno razmatra trajno pojačanje svojih postrojbi, kako bi se zajamčilo da se situacija ne otme kontroli i dovede do novog nasilnog konflikta na Kosovu ili u cijeloj regiji. On je dodao da želi da se to vrednuje kao znak odlučnosti NATO-a da sačuva mir i stabilnost na Balkanu.”

Potom se u tekstu podsjeća da je NATO došao na Balkan s 50.000 vojnika, te da je njihov broj s vremenom smanjivan na današnjih 4.500.

Srbija želi nastaviti suradnju s KFOR-om

Autor se osvrće i na Stoltenbergove riječi u Sarajevu: „Ruski napad na Ukrajinu je pojačao bojazan NATO-a da bi kforMoskva mogla pokušati podgrijavati konflikte na Balkanu kako bi vezala snage Zapada. Stoltenberg se osvrnuo na ta strahovanja na početku svog posjeta Sarajevu. Tamo je rekao da je ‘zabrinut zbog secesionističke retorike podjela kao i zbog zlonamjernog stranog miješanja – također i iz Rusije’. To je bio nedvosmislen komentar na politiku Milorada Dodika, koji je kao predsjednik Republike Srpske potpuno stao na stranu ruskog režima i koji stalnim prijetnjama odcjepljenjem potkopava bosansku državu. `To prijeti da potkopa stabilnost i onemogući reforme. Svi politički lideri se moraju angažirati na očuvanju jedinstva, jačanju državnih institucija i stremiti pomirenju`, zahtijevao je Stoltenberg u BiH, kao što je to desetljećima već činio veliki broj zapadnih političara.”

Iz teksta se doznaje da je Stoltenberg u Beogradu pohvalio tijesnu suradnju između KFOR-a i srpske vojske, ali i da gomilanje srpskih trupa na granici s Kosovom, koje se u prošlosti više puta događalo, ne doprinosi poboljšanju situacije. Potom se u tekstu navodi da je srpski predsjednik u razgovoru rekao da su Srbi na Kosovu izloženi nasilnoj politici, posebno otkako je premijer Albin Kurti. Vučić je prema navodima autora Michaela Martensa suradnju s KFOR-om nazvao korektnom te da Srbija želi nastaviti tu suradnju jer će tako donekle sačuvati sigurnost kosovskih Srba.

„Izgleda da se NATO budi”

I dnevni list iz Berlina Tageszeitung (taz) bavi se Stoltenbergovim posjetom regiji. Dopisnik tog lista iz Sarajeva Erich Rathfelder piše:

„To što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg doputovao u dugo očekivani posjet konfliktnim zemljama Balkana NATOprobudilo je nade kod Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i prije svega kod Albanaca na Kosovu. Neka NATO jasno i glasno reagira na prijetnje iz Moskve, priželjkuju lokalni mediji. Nade nisu sasvim iznevjerene, jer je Stoltenberg u ponedjeljak, na prvoj postaji svoje turneje u Sarajevu, izjavio da je zabrinut zbog mogućeg ruskog utjecaja na bosansko-srpsko rukovodstvo entiteta Republike Srpske.”

Potom Rathfelder navodi Stoltenbergove izjave iz Sarajeva i objašnjava: „S Vladimirom Putinom tijesno povezani Dodik želi svoj entitet, koji obuhvaća 48 posto ukupne države, pretvoriti u neovisnu državu i ujediniti sa Srbijom.” Autor također navodi da je Zapad izgubio na utjecaju u Bosni i Hercegovini što ohrabruje Dodika: „On se može osloniti na Putina. On mu čuva leđa ne samo u Vijeću sigurnosti UN-a, već je i aktivan u Republici Srpskoj vojnim savjetnicima i isporukama oružja. Kao i u samoj Srbiji. Ali izgleda da se sada budi NATO koji je godinama spavao“, zaključuje dopisnik berlinskog lista iz Sarajeva.

Deutsche Welle

hkv.hr / Hrvatsko nebo