Italija će financirati izgradnju migrantskih centara u Albaniji, a onda tamo prebaciti migrante
Vrijeme:3 min, 4 sec
Talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama potpisali su u ponedjeljak memorandum o razumijevanju prema kojem će Albanija na svom teritoriju držati migrante pristigle u Italiju Sredozemnim morem.
Meloni je objavila da je Italija pristala platiti gradnju dvaju centara koji mogu primiti 3000 migranata dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil.
“Memorandum ima tri glavna cilja”, rekla je Meloni tijekom tiskovne konferencije u Rimu, “boriti se protiv krijumčarenja ljudi i ilegalne migracije te primati samo one koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu”.
Jedan centar bit će smješten u sjeverozapadnoj albanskoj luci Shëngjin, gdje će Italija voditi postupke iskrcaja i pregleda identifikacije. Drugi centar postavit će se u Gjaderu, također u sjeverozapadnoj Albaniji, piše Jutarnji list.
Sporazum se odnosi na migrante koje su u Sredozemnom moru spasili talijanski službeni brodovi te na one koje su spasile nevladine organizacije. Također u Albaniju se neće slati maloljetnike, trudnice i ranjive osobe, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA o detaljima memoranduma.
Dok će Italija voditi administrativne postupke, Albanija će voditi vanjski nadzor centara. Meloni je rekla da će novi centri moći obraditi 39.000 zahtjeva migranata godišnje. Plan je da migrantski centri počnu s radom do proljeća sljedeće godine.
Ovaj sporazum naglašava politički interes Italije za Balkan. Posljednjih mjeseci talijanski visoki dužnosnici, uključujući Meloni i ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija, održali su nekoliko sastanaka s kolegama u Sloveniji, Hrvatskoj i Albaniji. Na sastancima je jedna od glavnih tema bila migracija.
“Albanija ne samo da potvrđuje da je prijatelj Italije, nego i prijatelj Europske unije‘‘, rekla je Meloni u Rimu u ponedjeljak. ‘‘Iako Albanija formalno još nije dio EU, ponaša se kao da jest”, dodala je.
Rama je s druge strane, govoreći na talijanskom jeziku, zahvalio Italiji koja je ugostila tisuće Albanaca koji su prešli Jadran početkom 1990-ih nakon sloma komunizma u zemlji. Dodao je da je položaj Italije na Sredozemlju ‘‘njezino prokletstvo‘‘. ‘‘Kada uđete u Italiju, ulazite u EU.‘‘
Oporbeni političari u Italiji i Albaniji kritizirali su sporazum.
Riccardo Magi, čelnik talijanske liberalne stranke +Europa (Više Europe), rekao je da je plan “zastrašujući” i da će centri biti poput “neke vrste talijanskog Guantanama”.
U objavi na X-u, ranije poznatom kao Twitter, Magi je rekao: “To je također nelegitiman sporazum: Italija ne može slati ljude spašene na moru u zemlju izvan EU, kao da su paketi ili roba.”
Belind Kellici iz albanske Demokratske stranke kritizirao je “nedostatak transparentnosti” oko memoranduma.
Italija je ove godine zabilježila 145.000 migranta koji su stigli na njezine obale uglavnom iz Sjeverne Afrike, što je 87.000 više nego u ovo doba prošle godine. Većina je migranta stigla iz Gvineje, Obale Bjelokosti i Tunisa.
Meloni često optužuje EU da čini premalo kako bi pomogla Italiji u redistribuciji migranta diljem bloka. Mnogi migranti iskorištavaju ulaz u Italiju kako bi nastavili put prema sjevernim zemljama: Francuskoj, Njemačkoj ili Skandinaviji.
Meloni je nedavno upozorila druge europske čelnike da je masovna migracija na kontinent “ozbiljan” sigurnosni rizik nakon što je ilegalni migrant iz Tunisa ubio dvojicu švedskih nogometnih navijača u Bruxellesu. Napadačevih 12 godina provedenih u schengenskoj zoni bio je znak problema koje vlade imaju u praćenju i protjerivanju kriminalaca koji se jednostavno mogu kretati među europskim zemljama.
Dogovor Meloni smatra se njezinim političkim poenom jer je njezina krajnje desna vlada primila kritike da nije ispunila predizborna obećanja o zaustavljanju ilegalne migracije.
Melonijeva administracija već je pooštrila zatvorske kazne za krijumčare ljudi i donijela odluku o povećanju broja pritvorskih centara diljem zemlje za držanje migranata prije njihove moguće repatrijacije.
Melonina ekstremno desna stranka Braća Italije dugo je tražila da se takvi objekti postave izvan Europske unije, predlažući primjerice Sjevernu Afriku, ali nijedna zemlja iz te regije nije prihvatila.
hms.ba/Hrvatsko nebo
