Gavran/MH je zbog Zakona o hrvatskom jeziku bila izložena „svojevrsnomu medijskomu linču“

Prof. dr. sc. Sanda Ham otvorila međunarodni znanstveni skup Dani Stjepana Babića, istaknuvši kako je i akademik Babić bio pristaša donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, ali za njegova života nisu bili stečeni uvjeti za to

Predsjednik Matice hrvatske (MH) Miro Gavran, pozdravljajući organizatore i sudionike međunarodnoga znanstvenoga skupa Dani Stjepana Babića, koji je popodne počeo u Zagrebu, izjavio je da su – kad su u siječnju prošle godine najavili da će peteročlana Radna skupina u okrilju MH izraditi nacrt Zakona o hrvatskom jeziku pa sve do danas, mjesec dana po završetku javnoga savjetovanja o tom zakonu, a netom prije upućivanja u prvo čitanje u Hrvatski sabor – Matica hrvatska i istaknuti jezikoslovci iz radne skupine bili „izloženi nesmiljenim neargumentiranim napadima, svojevrsnomu medijskomu linču“.

„Osjećali smo na trenutke da se povijest ponavlja, pa smo se i ne htijući podsjetili koliko su ljudi poput Stjepana Babića u svom zauzimanju za hrvatski jezik doživjeli gorkih trenutaka te koliko su morali biti hrabri i ustrajni“, rekao je Gavran, napomenuvši kako je Stjepan Babić, vezujući svoju sudbinu uz hrvatski jezik, bio vezan uz sudbinu hrvatskoga naroda.

Podsjetio je kako je veliki jezikoslovac Stjepan Babić bio čvrsto povezan s Maticom hrvatskom, osim što je dva puta bio odbornikom, od 1989. do 1992. bio je potpredsjednik Matice hrvatske; objavljivao  svoje radove u raznim Matičinim edicijama: u Godišnjaku OMH u Vinkovcima, Kolu, Hrvatskom znanstvenom zborniku, Hrvatskom tjedniku, Zadarskoj smotri, Dometima, a godine 1971. bio je i jedan od urednika Hrvatskoga tjednika.
U organizaciji Matičina ogranka u Slavonskom Brodu održan je 2006. znanstveni skup u povodu 80. obljetnice Stjepana Babića. Isti ogranak tim je povodom objavio Babićev zbornik, kao i njegovu knjigu Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika. Matica hrvatska u Zagrebu objavila je i Babićevu važnu knjigu Sročnost u hrvatskom književnom jeziku.

„Skupili smo se ovdje kako bismo iskazali svoje poštovanje prema Stjepanu Babiću, ali i svoju ljubav prema hrvatskomu jeziku. Ne dvojim da će prinosi s ovoga znanstvenoga skupa biti dragocjeni našemu jezikoslovlju, upravo zato što će biti nadahnuti znanstvenom ostavštinom nezaobilaznoga Stjepana Babića“, rekao je Gavran, izrazivši zahvalnost što, ne zaboravljajući velikoga učitelja, i sami svojim prinosima skrbe o našem hrvatskom jeziku.

Pozdravne govore na skupu održali su Davor Dukić, predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva, suorganizator skupa, istaknuvši kako je bio uvjeren da će „dionice“ profesora Babića kao poznatoga jezikoslovca samo rasti, što su potvrdom ovi Dani, koji će se u budućnosti nastaviti, zatim Domagoj Tončinić, dekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, i akademik Ranko Matasović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, koji je govorio o značenju Stjepana Babića za hrvatsko jezikoslovlje. Pročitavši dio svojega govora na hrvatskom i srpskom, rekao je kako i umjetna inteligencija prepoznaje hrvatski i srpski kao zasebne jezike. Kako je napomenuo, Babić je još 1970. bio prvi koji je ustvrdio da su hrvatski i srpski dva zasebna jezika.

U ime Školske knjige pozdravni govor održao je Ante Žužul, koji je Stjepana Babića nazvao generalom hrvatskoga jezikoslovlja. Prema njegovim riječima Radoslav Katičić je kardinal, a Ljudevit Jonke filozof hrvatskoga jezika. Igor Čatić, s Fakulteta brodogradnje i strojarstva u Zagrebu, podsjetio je na suradnju s prof. Ljudevitom Jonkeom i tada docentom Stjepanom Babićem prilikom rada na nazivlju za JUS, zbog čega su njegovu voditelju dolazile pritužbe iz Beograda.

Međunarodni znanstveni skup Dani Stjepana Babića, koji će se održati od 28. do 30. rujna u Zagrebu i Oriovcu, otvorila je predsjednica Vijeća Dana prof. dr. sc. Sanda Ham. Pozdravivši sudionike skupa, napomenula je kako je i akademik Babić bio pristaša donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, ali za njegova života još nisu bili stečeni uvjeti za to. Izrazila je nadu u skoro donošenje što kvalitetnijega Zakona o hrvatskom jeziku.

Nakon pozdravnih govora pozvano predavanje održao je akademik Mislav Ježić, koji je govorio o Stjepanu Babiću u hrvatskom jezikoslovlju 20. stoljeća.

Na Danima Stjepana Babića u Zagrebu i Oriovcu bit će podastrto 31 izlaganje u središtu kojih je prinos Stjepan Babića hrvatskomu jezikoslovlju, kao i razne jezikoslovno-kroatističke teme.

U sklopu programa u Oriovcu posmrtno će biti predstavljena knjiga Stjepana Babića Na Božjim putovima te po prvi put dodijeljena Nagrada Stjepana Babića, mladomu jezikoslovcu Igoru Marku Gligoriću.

Stjepan Babić (Oriovac, 1925. – Zagreb, 2021.) jedan je od najvažnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća.

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo