‘Ukrajinci bi mogli doživjeti vlastiti Monte Cassino! Probiju li ovu liniju, raspada se Kremlj…‘

Nedostatak zračnih snaga najveća je zapreka ukrajinskom napredovanju.  Dok ukrajinska protuofenziva traje, mnogi komentatori gledaju u povijest u pokušaju da objasne javnosti gladnoj rezultata kako bi povijesne bitke sličnog tipa mogle predvidjeti vjerojatne ishode u ovom sukobu, piše Hamish de Bretton-Gordon za The Telegraph.

I doista, ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, uspoređuje trenutne bitke s epskim napadom na Monte Cassino i Gustavovu liniju u Italiji 1944. godine od strane saveznika protiv nacističkih sila Osovine. Ova maratonska borba tijekom pet mjeseci pruža neke zanimljive paralele i moguće uvide, između ostalog. to da su saveznici, kada su se probili, vrlo brzo napredovali i zauzeli Rim, okončavši Drugi svjetski rat na tom području i omogućivši iskrcavanje u Normandiji tjednima kasnije. To je na kraju dovelo do potpunog poraza Hitlera i njegove “specijalne vojne operacije”.

Ukrajina bi mogla doživjeti vlastiti Monte Cassino. Ako probije obrambenu Surovikinovu liniju koja se proteže 1900 km od istoka prema zapadu, trebala bi brzo zauzeti Krim što će vjerojatno dovesti do kolapsa ruske “specijalne vojne operacije”, a s njom i do kraja Putinova predsjedničkog mandata.

Lako je pronaći sličnosti ako dovoljno pažljivo tražite, a jednako tako lako doći do zaključaka koji se uklapaju u željeni narativ, ali nisu nužno točni. A jedan vojnik koji se bori za Ukrajinu blizu prve crte bojišnice, s kojim redovito razgovaram, polio je hladnom vodom usporedbu s Monte Cassinom jer u njegovom bojnom prostoru nema planina.

To može biti istina, ali Monte Cassino je imao ogroman kanalizirajući učinak na Saveznike i spoznaju da je u samostanu bio veliki broj vojnika Osovine koje su usmjeravale vatru na napadače. Zbog toga su saveznici uložili ogromne količine napora i resursa u njegovo uništenje. Na sličan način, Rusi pokušavaju usmjeriti ukrajinske napade u svoje kutije za ubijanje, koristeći minska polja, prirodne prepreke i drugu obranu. Dizanje u zrak brane u Harkovu je najdemonstrativniji primjer kako Rusija aktivno oblikuje bojno polje.

Obje su bitke primjeri manevara kombiniranog naoružanja, ali Ukrajinci nemaju ni blizu zračne snage koju su saveznici imali 1944. da pripreme bojište, dopuštajući tenkovima i pješaštvu da se kreću pod nekom vrstom zračne zaštite.

Nedostatak zračnih snaga najveća je zapreka ukrajinskom napredovanju, s ruskim zrakoplovima i jurišnim helikopterima koji praktički neometano djeluju, usporavajući ukrajinsko napredovanje.

Neodlučnost zapadnih čelnika oko isporuke mlažnjaka, posebno F16, bez sumnje je ohrabrila rusko vrhovno zapovjedništvo.

Topništvo u obje bitke je u značajnoj mjeri slično, pogotovo po intenzitetu. Navodno je Rusija prošli tjedan ispalila pola milijuna topničkih granata; to bi bila količina granata koja je korištena u dva svjetska rata.

Napad na Monte Cassino je trajao pet mjeseci i bio je izgrađen oko četiri velike bitke. Ovaj vremenski slijed i razmjer možda nisu previše slični ofenzivi u Ukrajini. Jedna od njihovih bitaka vjerojatno će se pokazati odlučujućom. Gotovo tri mjeseca od početka trenutne ofenzive, ukrajinske vojne postrojbe još istražuju ovu ogromnu frontu, ali su angažirale samo oko jedne trećine svojih snaga.

Glavni napadački element, od možda dvije oklopne divizije opremljene predvodnicom zapadnih tenkova i oklopnih borbenih vozila, koristit će se za prodor kroz pukotinu nakon što se ona uspostavi.

Zbog statične prirode ruske obrane i nedostatka strateške rezerve, nakon što se napravi ovaj proboj, slično padu Monte Cassina, ukrajinske oklopne formacije mogle bi brzo poraziti Ruse na Krimu i vratiti ga pod potpuni ukrajinski suverenitet.

Kako je pad Italije bio nagovještaj kraja Hitlera, uvjeren sam da će pad Krima biti kraj Putina i da će njegov nasljednik morati težiti miru kako bi spriječio da se Rusija strmoglavi u ponor dulje od jedne generacije.

Europa je sada na rubu egzistencijalne prijetnje, kao što je bila 1944. Tada su saveznici bacili sve u borbu kako bi osigurali da Hitlerov plan da pokori Europu ne prevlada. Neki zapadni čelnici kasno su shvatili razmjere prijetnje Europi i moraju isprazniti svoje police borbenih zrakoplova, tenkova i streljiva kako bi osigurali da ne budemo svi uvučeni u širi sukob, piše Hamish de Bretton-Gordon za The Telegraph.

jutarnji.hr/Hrvatsko nebo