Sutra je svetkovina Duha Svetoga – ne smije se zanemariti molitveno-duhovna priprava i bdijenje!

Sutra je svetkovina Duha Svetoga, treći po važnosti kršćanski blagdan. Slavi se na pedeseti dan počevši s Uskrsom i deset dana nakon Kristova Uzašašća. Iako se taj dan naziva “Duhovi”, ne slave se tada nikakvi “duhovi”, nego dolazak Duha Svetoga, Treće Božanske Osobe. Naziv u hrvatskomu ostatak je prijašnjeg naziva “Dȕhovi dni/dnevi/dani”, koji su se slavili tri dana (jedan uoči, drugi nakon nedjelje). Naziv koji ne bi zbunjivao bio bi Duhovo (kao Tijelovo, Spasovo, Petrovo i sl.). Ne smije se zanemariti osobnu i zajedničku molitvenu i duhovnu pripravu za taj dan. Duhovsko bdijenje s misom održava se u nekim katoličkim crkvama, zajednicama i pokretima subotom kasno navečer, poput uskrsnog bdijenja.

Mnogi kršćani obilježavaju Pedesetnicu ili (po grčkomu) Pentekoste, Pentekostu odnosno Blagdan Duhova, no ne znaju zbog čega je taj dan poseban i što se točno slavi. Neki zbog samog naziva u hrvatskom jeziku misle da se na taj dan slave nekakvi ”duhovi”. No ne slave se nikakvi „duhovi“, nego dolazak jednoga Duha, Duha samoga Boga-Oca i Boga-Sina, koji su svi troje (sva trojica) savršen sklad u jedinstvu jednoga Boga u trima božanskim Osobama, u Presvetom Trojstvu.

Suprotno od Uskrsa i Božića, kojih su obilježja obojena jaja, zečevi, ukrašene jele, jaslice i drugo, kada je u pitanju Pedesetnica, ne postoje takva društvena obilježja.

Kao i za druge blagdane, i za ovaj bi se trebalo duhovno pripraviti. Postoje različiti oblici iščekivanja dolaska Duha Svetoga, a sastoje se od molitve, po mogućnosti u zajednici, od čitanja Svetoga pisma, razmatranja i meditacije, a gdje je moguće i duhovskog bdijenja s misom kao posebnog liturgijskog slavlja. U nekim crkvama organizira se misa duhovskog bdijenja subotom kasno navečer.

Donosimo 10 najvažnijih stvari koje treba znati o tom blagdanu.

1. Pedesetnica je dan kada je Duh Svetisišao na okupljene Isusove učenike i sljedbenike, njih tada ukupno okupljenih 120.
2. Biblija izvješćuje o toj za kršćane prvoj i ključnoj Pedesetnici u Djelima 2,1-13.
3. Pedesetnica se slavi deset dana nakon Kristova Uzašašća.
4. Pedesetnica je poznata i kao “rođendan Crkve“.
5. Pedesetnica je ispunila Isusovo obećanje slanja “Savjetnika” i “Duha istine” u Ivanu 16,5-15.
6. Na Pedesetnicu je počelo širenje Radosne vijesti nakon što je Krist uzašao na nebo. Djela 2,41 opisuju kako je Petar govorio mnoštvu ljudi primivši Duha Svetoga, a oko 3.000 ljudi tada se krstilo.

Pentekostni pokret svoje je ime dobio po novozavjetnom događaju u Djelima. U Katoličkoj crkvi takav se pokret – koji je spontano započeo i širio se unatrag pola stoljeća te dobio svoje razne pojavne i organizacijske oblike – naziva karizmatski ili karizmatički – od riječi „karizma“, koja na grčkomu znači „dar“ Duha Svetoga. Protestantskim pentekostnim i katoličkim karizmatskim pokretima pripada u svijetu više od pola milijarde vjernika. Takvi pokreti bilježe svake godina osjetan porast broja sljedbenika,  osobito u Latinskoj Americi, dok se u tradicionalno kršćanskim odnosno katoličkim  zemljama broj vjernika općenito naglo smanjuje. U hrvatskim krajevima ima više različitih karizmatskih pokreta, odnosno pokreta “obnove u Duhu”, a obično se raspoznaju po imenu svoga duhovnog vođe, najčešće svećenika koji je doživio posebno iskustvo Duha Svetoga odnosno  koji se smatra ili ga smatraju obdarenim određenim karizmama, koje primaju i drugi nasljedujući taj put duhovnosti.

1. I Židovi slave Pedestnicu (Pentekostu), ali ne iz istog razloga kao i kršćani. Židovskom proslavom obilježava se dan kada je Bog dao Deset zapovijedi na planini Sinaj, 50 dana nakon Izlaska židovskoga naroda iz Egipta. Pedesetnica je u židovskoj tradiciji 50 dana nakon Pashe – a ona se poklopila tada s onim što danas zovemo „Velika subota“.
2. U zapadnim crkvama, Pedesetnicu se simbolizira crvenom liturgijskom bojom i takvim svećeničkim ruhom. Tom bojom označuje se vatru Duha Svetoga.

Hrvatsko nebo