Iz stranih medija/Kurti: Srpski je slogan: “Ne postojite – ali mi hoćemo nešto od vas”

Albin Kurti: „Srbija stalno govori da nikada neće priznati Kosovo. Kažu da je Kosovo umjetna država. Ali u toj navodno umjetnoj državi oni žele vrlo stvarnu zajednicu općina. Srpski je slogan: ’Ne postojite – ali mi hoćemo nešto od vas.’ Tako to ne može ići. Drugo, kada nešto tražite, uvijek imajte na umu da isti zahtjev možete ispostaviti i sebi. Manjine tvore oko osam posto stanovništva na Kosovu i oko 20 posto u Srbiji. Srbija je ta koja treba biti principijelna. Osim toga, naš ustavni sud presudio je da srpska zajednica općina nije u skladu s kosovskim ustavom.”

Michael Martens, izvjestitelj i komentator Frankfurter Allgemeine Zeitung-a (F.A.Z.), razgovarao je s predsjednikom kosovske vlade Albinom Kurtijem. Intervju je objavljen u ponedjeljak, 28. studenoga, pod naslovom „Werden im Dezember unseren EU-Beitrittsantrag einreichen – U prosincu ćemo predati svoj zahtjevi za pristupanjem EU-u“. U podnaslovu je šef kosovske vlade govorio, kako je uredništvo istaknulo, “o borbi za priznanje, boravku u srpskom zatvoru i tvrdoglavosti”. Donosimo prijevod intervjua na hrvatski.

– Premijeru, zahvaljujući američkom i europskom posredovanju, čini se da je „kriza registarskih tablica“ na Kosovu ublažena, barem zasad. Što je bit kompromisa?

= Dogovorili smo se da nećemo provoditi odluku o kažnjavanju vozača vozila s nedopuštenim srpskim [= srbijanskim, nap. prev.] tablicama. Srbija je pristala prestati izdavati tablice naslijeđene iz režima Slobodana Miloševića. To smo učinili ne samo kako bismo postigli deeskalaciju, već i kako bismo stvorili priliku za brzi početak pregovora za punu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Oni moraju biti dovršeni prije proljeća 2023. To je bio glavni cilj kompromisa.

– Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell neuobičajeno vas je jasno kritizirao što u početku niste uspjeli pronaći kompromis. Jeste li tvrdoglava osoba – ili je Borrell bio u krivu?

= Nisam tvrdoglav, principijelan sam. Postoje principi i vrijednosti kojih se držim i o kojima ne pregovaram u Bruxellesu. Ne idemo u Bruxelles pregovarati o policajcima, tužiteljima, carinicima i voditeljima zemljišnoknjižnih ureda. Mi smo tamo kao predstavnici dviju država koje pregovaraju o normalizaciji odnosa. Riječ je o dijalogu o načelnom dogovoru, a ne samo o dijalogu o upravljanju krizom. Ne treba nam dijalog radi dijaloga ili da bismo pokazali da je Bruxelles aktivan. Ne bih išao u Bruxelles da su samo posrijedi bile registarske tablice. Idem u Bruxelles sklopiti sveobuhvatni sporazum. Međutim, gospodin Borrell je inzistirao na tome da potpišemo samo izjavu o registarskim tablicama i to smatra velikim uspjehom. To je glavna razlika u mišljenjima između nas dvojice.

– Bili ste politički zatvorenik u Srbiji kada je sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić bio ministar propagande u Miloševićevom režimu. Otežava li to razgovore ili ste isključili svoje osjećaje?

= Nikada ne pokušavam isključiti svoje osjećaje. Emocije su važan dio onoga što jesmo i onoga što radimo. Ali također sam dovoljno iskusan da dopustim da racionalnost odluči što ću reći ili ne reći. Nisam tek prošle godine pušten iz srpskog zatvora, već prije više od 20 godina. Za mene nije glavni problem to što je gospodin Vučić bio, nego što ni danas ne žali za onim što je bio. Umjesto da se kaje zbog toga što je bio Miloševićev ministar informiranja, žali što sam ja izašao iz zatvora godinu dana nakon njegova pada. Rekao je to nekoliko puta i to mi smeta. Nije riječ o tomu što sam prošao u zatvoru, već o tomu da se u Srbiji tako malo promijenilo.

– Mnogo se govori o francusko-njemačkoj inicijativi za rješavanje sukoba između Srbije i Kosova. Koji je njegov plan?

= Dana 9. rujna posjetili su me posebni izaslanik EU Miroslav Lajčák te Jens Plötner i Emmanuel Bonne, savjetnici za vanjsku politiku njemačke kancelarice i francuskog Predsjednika. Ono što su iznijeli činilo se kao vrlo ozbiljna inicijativa. Donijeli su mi popis modela i ideja o kojima smo dugo razgovarali prije nego što su ih odnijeli u Beograd. Rekao sam im da mislim da bi to bila dobra osnova za daljnje razgovore.

– Zašto bi Aleksandra Vučića zanimao kompromis s Kosovom kada nagrada kojoj se nekoć nadao – članstvo Srbije u EU – više nije realna?

= Prošlo je više od devet mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, a Srbija se previše svrstala uz Rusiju, otišla je predaleko. Onaj tko shvati da Srbija ne će ući u EU u dogledno vrijeme ne smije smetnuti s uma da nije samo problem što Bruxelles ne želi Beograd, nego i to da i Srbija preferira Moskvu.

– No, sporazum ne propada samo zbog Srbije. Vaši prethodnici obećali su da će se srpskim enklavama i naseljenim područjima na Kosovu dopustiti spajanje u zajednicu općina. No to se blokira. Zašto?

= Srbija stalno govori da nikada neće priznati Kosovo. Kažu da je Kosovo umjetna država. Ali u toj navodno umjetnoj državi, oni žele vrlo stvarnu zajednicu općina. Srpski slogan je: „Ne postojite – ali mi hoćemo nešto od vas.“ Tako ne može. Drugo, kada nešto tražite, uvijek imajte na umu da isti zahtjev možete uputiti i sebi. Manjine čine oko osam posto stanovništva na Kosovu i oko 20 posto u Srbiji. Srbija treba biti principijelna. Osim toga, naš ustavni sud presudio je da srpska zajednica općina nije u skladu s kosovskim ustavom.

– Ključno načelo vaše politike prema Srbiji je reciprocitet. Možete li zamisliti model u kojem bi srpska manjina na Kosovu dobila posve ista prava kao i albanska manjina u jugozapadnoj Srbiji?

= Ja sam za reciprocitet prava svih manjina na cijelom Balkanu. To je formula za mir. Prava manjina važna su za borbu protiv nacionalističke dominacije. Ali Beograd ne traži prava za Srbe. Srbija traži da se ta prava teritorijaliziraju, a to je nešto sasvim drugo. Beograd želi da srpske općine formiraju zajednicu, ali ja ne znam nijednog Srbina na Kosovu koji bi to od mene tražio. Svaki tjedan dobivam desetke pisama od srpskih građana naše zemlje. U njima pišu o svemu i svačemu, o radnim mjestima, funkcioniranju pravne države i tako dalje. Nitko ne piše: „Trebamo zajednicu općina.“ To kaže samo gospodin Vučić.

– No, čini se da EU i Washington inzistiraju na uspostavi zajednice općina. Je li vam njezino sprječavanje važnije od prijetećeg ugrožavanja odnosa sa zapadnim saveznicima?

= U Bruxellesu su u proteklom desetljeću dogovorena 33 sporazuma. Dvije trećine njih Srbija nije provela. Priznajem da ta 33 sporazuma postoje i spreman sam ih sve uzeti u obzir kada u Bruxellesu počnu službeni razgovori o normalizaciji naših odnosa na temelju francusko-njemačkog prijedloga. Ali Srbija bi htjela odvojiti taj sporazum i zanemariti ostala 32 kao i francusko-njemački prijedlog. Ja u tome neću sudjelovati. Kada govorimo o normalizaciji naših odnosa, spreman sam razgovarati o općinama i pravima srpske manjine – ali ne kao preduvjet za razgovore, nego kao dio njih.

– Što je sa zahtjevom Kosova za članstvo u Vijeću Europe?

= Računamo na potporu naših partnera i prijatelja kako bi se glasovanje o našem prijemu u Vijeće Europe održalo što prije. Osim toga, u prosincu ćemo službeno predati zahtjev za ulazak u EU. Naravno, znamo da ne ćemo postati članica u skoroj budućnosti. Ali važno je da svoju želju za ulaskom u EU izrazimo službeno, formalno i javno.

Povezani sadržaj:

Šiljo: Kosovo pokleknulo, Kurti osramoćen, Borrell ponosan, Vučić slavodobitan, Osmani zahvalna SAD-u – a ništa bitno nije riješeno

F.A. Z./Hrvatsko nebo