Zoran Krešić: Bošnjačka politika vodi u sukob ili asimilaciju Hrvata

Nataložena mržnja, nastavak zamrznutog konflikta, neokolonijalni eksperiment, repriza s raspadom Jugoslavije, protivljenje EU i Zapadu, sve su to asocijacije koje su ugledni sugovornici, bh. intelektualci iskoristili kako bi što slikovitije objasniti situaciju u kojoj se nalazi ova zemlja u jednoj od najdramatičnijih godina nakon okončanja krvavoga rata. Kriza s istoka Europe koja prijeti preliti se na BiH dodatno je začinjena planovima bošnjačke politike koja želi poništiti Daytonski mirovni sporazum, te stvoriti vlastitu nacionalnu državicu. Uz asistiranje međunarodne zajednice. Na štetu Hrvata.

“Maginotova linija”

Ovotjedno događanje naroda u Sarajevu, s porukama prijetnji nasiljem, sukobima i ratom, te očekivano reakcija međunarodne zajednice koja je popustila pred masom dodatno je usložnila stvari. Suština je da se Hrvate nastoji politički poraziti, te ih pretvoriti u manjinu. Zbog toga se godinama proizvodi mržnja prema Hrvatima i njihovim simbolima, nerijetko se negira i identitet.

Ugledni umirovljeni bosanski franjevac, koji je i kolumnist portala Nedjelja, fra Luka Marković upozorava kako unatoč tome što bošnjačka javnost stalno upozorava na “srpski svet”, istodobno postaju “sve sličniji velikosrpskoj ideologiji iz bivše države koja je tvrdila da Srbija ima pravo vladati tamo gdje živi jedan Srbin”.

– Čovjek se ne može oteti dojmu da svojom retorikom i ideološkim stavovima podsjećaju na srpske ideologe. Nevjerojatno je s kojom lakoćom govore o tome da se ugrožava demokracija ako se napokon dozvoli Hrvatima da biraju svoje predstavnike u Dom naroda – navodi fra Luka Marković.

Suština prijedloga je u tome da se prekine s praksom da većinski Bošnjaci presudno utječu, ne na izbor zastupničkih, predstavničkih tijela koja se ionako biraju po građanskome modelu jedan birač jedan glas, nego da izabrani predstavnici u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta FBiH imaju legitimitet hrvatskih birača. Dom naroda Parlamenta FBiH je posljednja “Maginotova linija” Hrvata i ukoliko bi se dogodilo da Bošnjaci izaberu trećinu hrvatskog kluba što je dovoljno za izbor izvršne vlasti u tome entitetu, ali i mogućnost da se utječe na sve zakonodavne procese, onda bi sudbina Hrvata bila izgubljena. “Sreću” bi mogli zatražiti samo u konfliktu ili pak prepustiti se asimilaciji. Najnagrađivaniji nezaposleni inženjer strojarstva, poznati pisac i scenarist Josip Mlakić za ovakav rasplet najveću krivnju vidi u međunarodnoj zajednici koja se po njemu ponaša po neokolonijalističkom obrascu “što gore, to bolje”.

– Neredi koji su se dogodili pred zgradom OHR-a u Sarajevu, kada je fašistoidna rulja zaprijetila visokom predstavniku Christianu Schmidtu, beskrvnom bruxelleskom diplomatu, a usput i Hrvatima, zloslutnim “trpanjem u vagone”, pokazali su na konkretnom primjeru jedini rezultat koji je međunarodna zajednica postigla u BiH kroz više od dva desetljeća svoga djelovanja, i to s gotovo carskim ovlastima. Otvoreni govor mržnje prema Hrvatima traje već godinama, a da to međunarodna zajednica niti jednog trenutka nije pokušala spriječiti ili bar kanalizirati, što govori u prilog tome da se radi o zvaničnoj politici međunarodne zajednice, ponajprije SAD-a, koju provode preko svojih bruxelleskih poltrona. To je tipični neokolonijalni obrazac, po principu “što gore-to bolje”, ili onom “zavadi pa vladaj”, koji se koristio na ovim prostorima – ocijenio je Mlakić. Po njemu riječ je o istome obrascu po kojemu je u BiH vladao austrougarski namjesnik Benjamin Kallay koji je pokušavao stvoriti jedinstvenu bh. nadnaciju.

O apsurdnosti njegovih poteza koji su se sastojali od represije i zabrana bila je čak i ta da je iznimno učeni Kallay zabranio i uporabu vlastite knjige “Geschichte der Serben” (“Povijest Srba”), objavljene 1877. godine jer se vodio utopijskom mišlju da u BiH stvori krovni, zajednički identitet, da tako spriječi nacionalno buđenje kod tri najveće nacionalne grupe u zemlji.

Jedan od glasova razuma na bošnjačkome političkome polu je čelnik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić. On ističe kako treba učiniti sve da Bošnjaci ne preglasaju Hrvate u Predsjedništvu i Domu naroda na sljedećim izborima smatrajući da bi to bilo iznimno štetno za sve buduće procese u zemlji. Za sveučilišnog profesora Dražena Barbarića u BiH se sve odvija po “knjigama” o dominaciji.

– Kada se na to nadoveže stalni proces političkoga i socijalnoga ponižavanja malobrojnijega, onda to označava uništavanje njegove kolektivne i identitetske esencije, tj. nacionalnoga ponosa. S druge strane, većinski narod time potencira izmaštanu superiornost vlastitoga identiteta. Dobiveni rezultat je, nažalost, politika kao “igra nulte sume”. Sve što “otkinu” od zajamčenih političkih prava Hrvata smatra se vlastitim nacionalnim dobitkom i pripaja udjelu moći kojim Bošnjaci već raspolažu – ističe on.

Fanatizirana politička svijest

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda ističe kako sadašnji odnos Bošnjaka prema Hrvatima predstavlja udar na BiH.

– Ta fanatizirana, zagrižena i isključiva politička svijest, ali i nekultura u svom susjedu vidi neprijatelja kojega treba obespraviti, kojega treba poniziti ili ga pak protjerati. A zlatno pravilo svjetskog ethosa koje je sadržano i u svim religijama kaže: ne čini drugome što ne želiš da drugi tebi čine. Ovo predstavlja i izravni otpor ulaska BiH u euroatlantske integracije. Ovoj osvajačkoj svijesti smeta ravnopravnost naroda, smeta njezina konstitutivnosti, smetaju im činjenica da ovdje postoje Hrvati. Oni žele BiH samo za sebe. Tako međutim ne može – smatra akademik Bevanda.

Ugledni mostarski odvjetnik, pisac, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar, akademik Josip Muselimović ističe da sudbina BiH ovisi od odnosa Hrvata i Bošnjaka.

– Miroslav Krleža koji je nagovijestio raspad Jugoslavije, a poglavito Ivo Andrić, bili su u pravu. U pismu iz 1920. godine govori o mržnji u BiH. O zemlji i ljudima govori s divljenjem. O nečemu što drugi narodi nemaju. Ali, u njenoj podlozi ogromne su naslage mržnje koja čeka svoju priliku. Imam dojam da je ta mržnja iz 1920. dosegnula vrhunac. I čeka na realizaciju – upozorava ugledni mostarski odvjetnik.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo