Na Bošnjake sada prebačena loptica izborne reforme u BiH

Nema odustajanja od razgovora o izbornoj reformi, a što izvjesno znači i da bi se mogla dogoditi odgoda izbora kako bi se konačno postigao dogovor hrvatske i bošnjačke strane te primirila jedna kriza koja bi mogla zajedno s potezima iz Republike Srpske rezultirati dalekosežnim posljedicama, piše Večernji list BiH.

Jasno je to iz poruka koje šalju međunarodni diplomati, ali i domaći političari iz Bosne i Hercegovine koji će nastaviti s analiziranjem prijedloga u kojem bi smjeru ta reforma trebala krenuti. Da je važno nastaviti raditi na temeljima razgovora vođenih u Neumu, potvrdio je State Department u izjavi portalu Patria potvrđujući i ulogu njihovog posebnog izaslanika za izbornu reformu Matthewa Palmera.

Palmer ostaje izaslanik

“Matthew Palmer nastavlja biti angažiran na ovim pitanjima, pomažući okupljanju stranaka za rješenje u skladu s demokratskim načelima oko kojih se sve političke stranke u Bosni i Hercegovini mogu složiti. State Department u potpunosti podržava njega i njegov rad u ovoj oblasti”, naveli su u odgovoru. Potvrdili su to i međunarodni dužnosnici koji su tihom diplomatskom razmjenom poruka jasno poručili hrvatskim i bošnjačkim političarima da bi trebali nastaviti raditi na postizanju dogovora. No, kako se doznaje od sudionika razgovora, ključni je problem kako zapravo sada objasniti ono na što se javnost mjesecima i godinama pripremala s obmanama i visoko podignutim ljestvicama nacionalizma. Stvari je ipak moguće vratiti tamo gdje pripadaju dogovorom o provedbi presuda u meritumu Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. A ne u sferi političkih očekivanja te napose djetinjastog tumačenja i pokušaja obračunavanja s temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma u kojemu su konstitutivni narodi temelj.

Po raspoloženju sudionika, može se zaključiti da je sastanak u Sarajevu, čak iako na njemu zapravo nije vođena rasprava ni o čemu konkretnom nego su ponovljeni temeljni nacionalni stavovi hrvatske i bošnjačke strane, urodio daleko većim razumijevanjem u kojem bi se smjeru mogla voditi reforma. S obzirom na to da bošnjački pregovarači do sada nisu formalno dostavili nijedan prijedlog koji bi udovoljavao nijednoj presudi, hrvatski su predstavnici svoje kompletirane prijedloge dostavili bošnjačkim kolegama na daljnju analizu i doradu.

Radi se o prijedlozima rješenja koja ruše lažno stvoreni narativ, uglavnom iz krugova “stručnjaka” bliskih Željka Komšića, da se presudama Europskog suda zapravo ukida konstitutivnost. Čak je i jučer u prilično nevještom obraćanju iz toga ureda nastavljeno s tvrdnjama kako se radi o “konstituentima”, a ne konstitutivnim narodima što predstavlja prilično providan pokušaj da se ponovno produbi jaz između hrvatske i bošnjačke strane.

Očekuje se da će na prijedlog hrvatske strane već sljedećeg tjedna stići jasan okvirni odgovor je li prihvatljivo nastaviti razgovarati na tim temeljima te se pokušati pronaći kompromis. Ili će se pak stvari nastavljati udaljavati, a ova višegodišnja kriza produbljivati. A riječ je o paket-rješenju kojim bi se jednom zauvijek po strani stavila prijeporna pitanja između Hrvata i Bošnjaka i zatvorila opasna pustolovina koja je otvorena prije više od 20 godina kada se međunarodna zajednica zanosila da je u stanju modelirati procese. Stvari su krenule u potpuno krivome smjeru nakon 2000. godine s izmjenama izbornih propisa oko načina biranja izaslanika za Dom naroda te kasnijim ustavnim promjenama 2002. godine.

Sve je to stvorilo prostor za političke mešetare koji su uspjeli do usijanja dovesti odnose Hrvata i Bošnjaka. Paket-rješenje između dvaju naroda koje je trenutačno na stolu riješilo bi pitanja načina biranja izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH što je zapravo i ključ svih odnosa.

Dom naroda prevažan

Ovu instituciju Hrvati smatraju ključnom za postojanje kakvog-takvog balansa, odnosno nemogućnosti da ih tri-četiri i pol puta brojniji Bošnjaci ne bi preglasavali oko vitalnih pitanja, dok pak bošnjačka strana inzistira da Dom naroda ne odlučuje o svim zakonima o kojima glasuje i Zastupnički dom. S hrvatske pak strane su jako skeptični oko takvih zahtjeva budući da bi pretvaranje Doma naroda u ulogu kakvu danas ima Vijeće naroda pretvorilo Hrvate u manjinu, a Federaciju BiH u isključivo mini bošnjačku državicu kao što je to slučaj s Republikom Srpskom u kojoj Hrvati i Bošnjaci u vlasti imaju tek simboličnu ulogu.

Drugo je pitanje izbora članova Predsjedništva gdje je hrvatska politika pronalaženjem rješenja da se svi mogu kandidirati za članove ovoga tijela razriješila misterij presuda Europskog suda za ljudska prava. Pitanje Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine riješilo bi se na sličan način kao Predsjedništva BiH, dok je funkcionalnost Federacije BiH nešto širi paket koji podrazumijeva i definiranje uloge Doma naroda.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo