OVAKAV MODEL NE POSTOJI NIGDJE U DEMOKRATSKOM SVIJETU Dužnosnik HNS-a za HMS o nedostatcima tzv. Fuelovog modela

Željko Komšić, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH, nakon što se prekjučer sastao s novim visokom predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, Christianom Schmidtom, rekao je da se njih dvojica nisu složili po pitanju reforme izbornog zakona BiH. Trostruki uzurpator hrvatske pozicije u tijelu koje je kolektivni šef države kazao je da je njegov dojam da Schmidt preferira tzv. “Fuleov model” što je prema njegovom shvaćanju opasno po budućnost BiH “jer predstavlja jednu vrstu stvaranja etničkih teritorija.”

Hrvatski Medijski Servis u današnjem je članku podsjetio čitatelje na to što je predviđao Fuleov model koji se prvenstveno bavi načinom izbora članova Predsjedništva BiH, a datira iz 2013. godine.

Naime, Fuleov model za izbor članova Predsjedništva predviđao je da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva člana Predsjedništva BiH izravno iz Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica. Model je za Federaciju predviđao sljedeće: U Predsjedništvo BiH iz Federacije BiH bi bila izabrana dva kandidata. Prvi član Predsjedništva BiH bio bi kandidat koji je u Federaciji BiH dobio najveći broj glasova, s tim da bi se jasno utvrdilo u kojih pet županija je dobio najviše glasova. Drugi član Predsjedništva BiH bio bi kandidat koji je naredni po broju ukupnih glasova u Federaciji uz uvjet da ima više od 50 posto glasova iz druge skupine županija, odnosno u onih pet županija u kojima nije pobijedio prvi kandidat.

No, zastoj je nastao zbog toga što županije prema predloženom modelu nisu bile fiksirane, a u pregovaračkom procesu baratalo se pojmom “plutajućih kantona.”

Što predviđa tzv. Fuleov model izbora članova Predsjedništva BiH, kojeg navodno preferira Schmidt

Model nije razrađen

Visoki dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora, koji nije želio biti imenovan kazao je za Hrvatski Medijski Servis da takozvani Fuleov model nikada do kraja nije bio razrađen i stavljen na papir.

-U javnosti se pojavljivalo nekoliko varijanti ali niti jedna nije bila cjelovita. Međunarodna zajednica jednostavno ne zna na koji način pristupiti pregovaračkom procesu i implementaciji presuda Ustavnog suda BiH kao i Europskog suda za ljudska prava pa pokušava oživjeti ovaj model, rekao je.

Sugovornik HMS-a pojašnjava da je najlogičnije rješenje izbora članova Predsjedništva da se tri člana biraju iz tri izborne jedinice, odnosno da se biraju na način koji osigurava izborni legitimitet i legitimno predstavljanje. Kako kaže, time postaje nebitno jesu li se kandidati izjasnili kao pripadnici konstitutivnog naroda ili nisu, jesu li pripadnici jedne od manjina ili se ne žele nikako izjasniti kome pripadaju. Bitno je, kako dodaje, tko ih je izabrao i koga oni predstavljaju.

-U BiH ogromnu većinu građana čine pripadnici tri naroda. Živi tu i oko 3% onih koji se nisu tako izjasnili na posljednjem popisu. Narodi imaju pravo izabrati svoje predstavnike, narodi imaju svoje klubove u zakonodavnim tijelima i pravo pozivanja na vitalni interes. Ti narodi i njihovi klubovi imaju svoje ime. Iluzorno je vjerovati kako bi se brisanjem etničke odrednice došlo do nekakvog rješenja jer i tzv. Fuleov model predviđa izjašnjenje kandidata o tome kojem narodu pripadaju ili ne pripadaju kako ne bi bili izabrana dva iz istog naroda ili dva ‘ostala’, istaknuo je.

Demokratski deficit i “drugorangirani kandidat”

Sugovornik HMS-a temeljnim problemom samog koncepta Fuleovog modela smatra demokratski deficit kao i smisao izbora ‘drugorangiranog’ kandidata iz FBiH.

-Da podsjetimo, prvorangirani je onaj koji je osvojio najviše glasova u FBiH, a ‘drugorangirani’… E tu se gleda u kojih pet je županija je prvorangirani pobijedio, pa se one zanemaruju i gleda tko je dobio najviše glasova u onih drugih pet županija, a da nije iz istog naroda kao prvorangirani. Korištenje termina ‘drugorangirani’ implicira određeni vid diskriminacije za poziciju jednog od tri ravnopravna člana kolektivnog šefa države. Temeljni nedostatak ovog modela je što rezultat ‘drugorangiranog’ dominantno ovisi o županijama u kojima je prvorangirani pobijedio (ili osvojio najviše glasova, što također predstavlja nepoznanicu koja dovodi do različitog ishoda). Nadalje, ako se makar u jednoj županiji dogodi promjena oko pobjede prvorangiranog onda se (npr. nakon brojanja glasova pristiglih poštom) može dogoditi kompletan obrat u određivanju ‘drugorangiranog’ što ne bi imalo nikakvu demokratsku utemeljenost niti bi predstavljalo legitimni izbor, rekao je.

Sugovornik HMS-a dodaje da ovakav model ne postoji nigdje u civiliziranom svijetu i posebnu pozornost skreće na tzv. “plutajuće kantone”.

“Pojam plutajućih područja ne postoji u Izbornom zakonu niti u izbornoj praksi. Apsurdno je nakon provedenih izbora rezultate utvrđivati po naknadno definiranim ‘plutajućim područjima’. Pravila moraju biti jasna, razumljiva i konzistentna. Fuleov model definitivno to nije. Jedan od dodatnih apsurda koji se može dogoditi je eventualni izbor jednog Srbina u FBiH i Srbina u RS. Koji od njih dvojice ispada iz igre ako i po Fuleu ne mogu biti dva člana iz istog naroda?!, pita se sugovornik HMS-a.

B.Galić/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo