Priča o Grudama: Mala općina za velike mogućnosti

Vrijeme:3 min, 54 sec

Općina Grude zasigurno ima velike mogućnosti razvoja. Mnogobrojni projekti već su odrađeni, no i za buduće razdoblje moguće je uraditi još dosta toga kako bi se ova mala općina dodatno pozicionirala na mapu najrazvijenijih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Koristili smo i dostupne podatke sa službene web stranice općine kako bismo ukratko predstavili potencijale Gruda.

Gospodarski potencijali

Gospodarski razvoj općine Grude, školski je primjer kako organiziranim i kvalitetnim radom, stvoriti jaku ekonomiju. Niz tvrtki iz Gruda, koje su već postale priznati brendovi, odlično posluju ne samo u našoj državi nego i mnogo šire. Mentalitet ljudi iz ovih krajeva, upravo se najbolje oslikava u gospodarstvu koje i u recesiji bilježi odlične rezultate, a niz novih postrojenja i širenje na zemlje regije u protekloj godini, samo su pokazatelj dobrog poslovanja poduzeća s područja naše općine.

Prostorna cjelina područja gospodarske zone Grude „ Pogana Vlaka – Poljanice“ ima površinu obuhvaća od oko 35 hektara, nalazi se jugoistočno od centra Gruda izvan urbanog gradskog područja i udaljena je oko 7 kilometara jugoistočno od središnjeg dijela grada.

Projekt izgradnje poslovne zone „Pogana Vlaka – Poljanice“ u potpunosti je proistekao iz strateških opredjeljenja općine Grude te je dio realiziranja gospodarske politike ovog područja.

Gospodarski sadržaji unutar zone moraju biti definirani detaljnim urbanističko tehničkim uvjetima i zadovoljavati sve standarde, propise i kriterije u vezi sa zaštitom životne sredine, pri čemu se preporučuje izgradnja industrijskih pogona s ekološki prihvatljivim sadržajima.

Velike mogućnosti poljoprivredne proizvodnje

Povećanje dohotka malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz prvi stupanj prerade, izravnu prodaju na svom gospodarstvu kroz razne vidove ruralnog turizma ili organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda kod već postojećih gospodarskih subjekata na području općine i županije, te usmjeravanje transfera radne snage iz poljoprivrede u druge djelatnosti, također predstavljaju značajnu komponentu dugoročnih ciljeva razvoja poljoprivrede.

Općina Grude ima trenutno registrirano 271 poljoprivrednih gospodarstava, od toga 263 kao fizičke osobe (OPG) i 8 pravnih osoba.

Održiva poljoprivreda je cilj razvoja poljoprivrede, odnosno razvoja poljoprivredno prehrambenog sustava općine Grude, akceptirajući da ranije navedene ciljeve treba ukomponirati u sljedeća tri segmenta:

1. Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja,, 2. Organska poljoprivreda, 3. Proizvodnja bilja za biomasu.

Na području općine Grude se posljednjih godina ponovo budi proizvodnja duhana, kultura čiji počeci proizvodnje sežu još od Austro-ugarske monarhije. Ova poljoprivredna kultura desetljećima je othranjivala ovaj kraj, jer je prkosila sivom hercegovačkom kršu, nedostatku vode u ljetnim mjesecima, škrtoj zemlji i užeglom ljetnom suncu.

Iskorak u sektoru turizma vezan je za prirodne ljepote i kulturu

Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do suprotnosti navedenom – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Tihaljina – Trebižat). Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu.

Neizostavan dio turističke ponude je Avanturistički park Peć Mlini kojem ćemo posvetiti zaseban članak u našem prvom izdanju.

Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m. Postoje brojne legenda vezana za to jezero koja se uvijek slušaju s istim zanimanjem. Iznad izvora rijeke Tihaljine na 260 m nadmorske visine nalazi se Ravlića pećina. Arheološkim iskapanjima pronađeni su ostaci naselja koje potječe iz vremena neolitika tj. mlađeg kamenog doba.

U čast jednog od najvećih hrvatskih pjesnika Antuna Branka i Stanislava Šimića iz Drinovaca, u Grudama je pokrenuta kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, prvi put održana 1964. u Drinovcima. Postala je tradicionalna kulturna manifestacija, održava se u svibnju svake godine i privlači brojne javne i kulturne djelatnike.
Od pjevanja na grudskom području (Donja Bekija) najprofiliraniji i trenutno najaktualniji vokalni žanr je ganga, bećarac, putničko pjevanje, brojke, džotavice i svi stilovi pjevanja najčešće se izvode u desetercu i svitina čini pjevanja svrstavaju se pod jedan naziv – „bekijsko pivanje“. Navedeni način i pjevanja i sviranja ne mogu se notno zapisati, pa su zbog svog načina izvođenja i arhaičnosti daleko poznati u cijelom svijetu. Ganga kao način pjevanja Zagore i dijela Dalmacije i Hercegovine stavljena je na listu ugrožene svjetske baštine, zaštićena kao nematerijalna baština od UNESCA.

S obzirom na veličinu općine Grude i njen turistički potencijal trenutačni smještajni kapaciteti zadovoljavaju potrebe. Općina Gruda ima jedan hotel „Otok“ čiji su kapaciteti 62 ležaja smještena u 23 sobe. Ostatak smještajnih kapaciteta nalazi se na Seoskom turizmu “Marića Gaj” koji raspolaže s 24 ležaja, motel “Dorin” i motel “Kod Barića”.

Gastro ponuda na području općine Grude čine jela karakteristična za ovo područje Hercegovine, a to su: pura, hercegovački pršut, raštika, jela ispod poznate hercegovačke peke ili sača, poznata hercegovačka loza spravljana na tradicionalni način, koji su dio specifične ponude ovog dijela Hercegovine.

Vrisak.info/https://www.vrisak.info/Hrvatsko nebo