Američki Smartmatic najbliži 112 mil. KM za elektroničku provedbu izbora

Cilj posljednje odluke o novim tehnologijama u izbornom procesu, koju je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, a koja je uslijedila nakon desetljetne pripreme terena s tvrdnjama medija i nevladinih organizacija, bio je spriječiti masovne krađe na biralištima, i to od vladajućih stranaka. Dakle, sada bi se trebala ukloniti politička korupcija u izbornom procesu. No, istodobno proces javnih nabava za opremu i cijela logistiku koja slijedi taj zahtjevni posao koji treba obaviti u kratkome vremenu, bit će jako izazovni i kontroverzni. U svijetu ne postoji puno kompanija koje uopće mogu udovoljiti tako složenom zahtjevu, a s obzirom na to da je jedan pilot-projekt već proveden prošle godine, čini se da je sve već unaprijed poznato. Kontroverzni, a danas već uvelike bivši USAID prošle je godine financirao nabavu opreme i donirao oko pola milijuna maraka kako bi trasirao put Smartmaticu, američkoj kompaniji koju je administracija aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, kao i bliski suradnici, sumnjičila da je sudjelovala u više korupcijskih afera, od potkupljivanja važnih službenika da bi dobili posao, do toga da su namještali rezultate u interesu Trumpovih protivnika. Međutim, taj dio nije bio dokazan. Ove riječi otvaraju široku polemiku u vezi s uvođenjem novih tehnologija u izborni proces u BiH, iako se na prvi pogled čini da bi promjene trebale biti korak prema većoj transparentnosti i poštenijim izborima.

USAID trasirao put

Naime, prema planovima, od 2026. godine birači bi trebali biti identificirani uz pomoć elektroničkih uređaja koji će koristiti osobne iskaznice i biometrijske podatke, dok će se glasovi na biralištima skenirati uz pomoć posebnih optičkih skenera. Ove promjene, koje su uvrštene u odluke međunarodnog predstavnika Schmidta, u teoriji obećavaju bolju sigurnost i manju mogućnost izborne prijevare. Međutim, upravo zbog prošlih skandala i upitne prošlosti Smartmatica postavlja se pitanje koliko će ova tehnologija uistinu doprinijeti jačanju integriteta izbornog procesa u BiH. Dakako, ako ova kompanija na kraju bude izabrana za posao vrijedan 112 milijuna maraka. Nabava opreme putem kompanije Smartmatic, koja se pojavila u BiH uz financijsku podršku USAID-a, dovela je automatski u pitanje sam proces transparentnosti i nepristranosti. USAID, koji je gotovo već bivša agencija, godinama je bio pod kritikom zbog navodnih nepravilnosti u projektima i financijskim transakcijama. USAID je financirao pilot-projekt nabave opreme prošle godine, donirajući 500.000 dolara za testiranje novih tehnologija sa Smartmaticovom opremom. Smartmatic je poznat po kontroverzama, osobito u SAD-u, gdje su pristaše Donalda Trumpa optuživali tehnologiju ove kompanije za manipuliranje izbornim rezultatima, što je postalo jedno od glavnih pitanja nakon predsjedničkih izbora 2020. godine. Iako su te optužbe ostale neprovjerene, ostavile su dubok trag na reputaciji ove kompanije, čije su tehnologije provedene u raznim državama diljem svijeta. Uz to, Smartmatic je u prošlosti bio povezan s korupcijskim aferama, poput one na Filipinima, gdje se tvrdilo da je kompanija koristila mito za osiguranje unosnih ugovora. Iako je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) na prethodnim izborima provelo nekoliko pilot-projekata u vezi s uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, studija izvedivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača. Unatoč tome što je najavljivan niz drugih tehnoloških inovacija, poput postavljanja kamera na svim biralištima, čini se da će to biti odgođeno ili eliminirano s dnevnog reda do 2026. Ključne promjene stoga uključuju elektroničku identifikaciju birača uz pomoć osobne iskaznice i otiska prsta, kao i skeniranje glasačkih listića nakon glasovanja, čime bi se automatski registrirao glas i provjeravala valjanost listića.

6000 skenera, čitača…

Prema procjenama, ukupni trošak za uvođenje ovih tehnologija procijenjen je na 112,5 milijuna KM. Ovaj iznos uključuje nabavu 6000 uređaja za identifikaciju birača i 6000 optičkih skenera za glasove te organizaciju logistike na terenu. Također, SIP bi trebao obučiti čak 5300 ljudi koji bi postavljali i uklanjali opremu na biračkim mjestima, uz dodatne IT znalce koji bi nadzirali i održavati sustav. Ovaj logistički izazov jasno upućuje na opsežnost cijelog projekta, no izaziva i pitanje njegove učinkovitosti i stvarne potrebe za tolikim resursima. Kroz ovaj proces, osim nabave opreme, potrebno je stvoriti i novo administrativno tijelo koje bi nadziralo provedbu, a također se predviđa osnivanje nacionalnog pozivnog centra sa 70 zaposlenih koji će pružati tehničku podršku na terenu. S obzirom na sve ove izazove, postavlja se pitanje jesu li troškovi i resursi opravdani i hoće li smanjenje političke korupcije na izborima stvarno biti postignuto. Iako u političkim strankama gotovo svi podupiru veću transparentnost na izborima, gotovo svi istodobno postavljaju pitanja je li ovakvo što opravdano, odnosno koliko će cjelokupna inicijativa doprinijeti većoj sigurnosti i pravičnosti izbora, a koliko bi mogla dovesti do novih kontroverzi u izbornom procesu BiH. Bez obzira na to, nastavak provedbe novih tehnologija u izbornom procesu zahtijevat će pažljivo praćenje i izvještavanje o svim fazama projekta. Hoće li javnost biti zadovoljna svim elementima provedbe i hoće li sumnje u nepostojanje političke manipulacije biti razjašnjene, tek će se vidjeti. Važno je otkloniti svaku sumnju u izborni proces, ali i prijevare na štetu naroda. Ponajprije korupcije s preglasavanjem Hrvata.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo