U Gazi sve teže, pritisak na Izrael sve veći

Više od 25 zemalja potpisalo je zajedničku izjavu u kojoj se kritizira izraelsko djelovanje u Pojasu Gaze i traži okončanje rata. U međuvremenu je Izrael otvorio novu frontu. Humanitarna situacija je sve lošija.

Ministri vanjskih poslova više od dvadeset zemalja zahtijevaju u zajedničkoj izjavi trenutno okončanje rata u Pojasu Gaze i ujedno kritiziraju izraelski odnos prema humanitarnoj pomoći za to područje. „Rat u Gazi mora sada završiti“, navodi se u tekstu. „Daljnje krvoproliće ne služi ničemu.“ Također se ističe da odmah moraju biti oslobođeni preostali taoci koji se još uvijek drže u Pojasu Gaze.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je tu zajedničku izjavu i ocijenilo da ona „nema dodira sa stvarnošću“. Ministarstvo je istaknulo da ta izjava šalje „pogrešan signal“ islamističkom Hamasu. Ta teroristička organizacija je započela rat i „jedina“ je odgovorna za to što unatoč tekućim pregovorima još uvijek nije došlo do primirja i oslobađanja talaca, priopćeno je iz izraelskog Ministarstva vanjskih poslova.

Izjavu je najprije potpisalo 25 zemalja, među kojima Slovenija, Italija, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Kanada, kao i europska povjerenica za ravnopravnost i upravljanje krizama. U priopćenju britanske vlade sada su dodatno navedene Grčka, Cipar i Malta. Hrvatska nije potpisala.

Njemačka izražava zabrinutost, papa kritizira

Među potpisnicama nije ni Njemačka. No njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) izrazio je svoju zabrinutost zbog „katastrofalne humanitarne situacije“ u Pojasu Gaze na platformi X. Izvijestio je da je telefonski razgovarao sa svojim izraelskim kolegom. „Hitno pozivamo Izrael da provede dogovore s EU-om za omogućavanje humanitarne pomoći.“ Wadephul nije spominjao prethodno objavljenu zajedničku izjavu. A javnosti se obratio i kancelar Friedrich Merez:

Prikazati dodatne sadržaje?

Ovaj sadržaj je dio teksta koji trenutno čitate. Pružatelj usluga Facebook (Meta) pruža ovaj sadržaj i može prikupljati direktno Vaše podatke o korištenju ako kliknete na „Prikaži sadržaj“.

Prije objavljivanja izjave i papa Lav je kritizirao postupke izraelske vojske i izjasnio se protiv prisilnog preseljavanja Palestinaca. Vatikan je priopćio da je papa telefonski razgovarao s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i u razgovoru osudio „nasumičnu upotrebu sile” i svako „prisilno masovno protjerivanje”.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot je kritizirao daljnje napredovanje izraleske vojske u Pojasu Gaze. Za francuske medije je izjavio da „više nema opravdanja za vojne operacije izraelske vojske u Gazi”. Dodao je: „To je ofanziva koja je dodatno pogoršala ionako katastrofalnu situaciju, koja dovodi do daljnjih prisilnih preseljenja i koju mi najoštrije osuđujemo.” Također je zatražio omogućavanje slobodnog pristupa novinarima kako bi „pokazali što se tamo događa i o tome izvijestili”.

Izrael napreduje u Deir al-Balahu

Izraelska vojska u međuvremenu je, prema navodima očevidaca, prvi put s kopnenim trupama ušla u područje Deir al-Balaha u središnjem dijelu Pojasa Gaze. Vojnici su zauzeli zgrade na jugozapadu grada i postavili snajperiste na krovove. Tijekom te akcije izraelska vojska je, prema informacijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), također provalila u skladišta i druge objekte UN-ove organizacije.

„Vojska je prodrla u objekte i natjerala žene i djecu (zaposlenika WHO-a) da pješice pobjegnu u Al-Mavasi usred borbenih djelovanja”, napisao je šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na platformi X. U Deir al-Balahu se također nalazi i glavno skladište robe UN-ove organizacije za Pojas Gaze. Izviješteno je da je ono bilo oštećeno već u nedjelju.

I ostala skladišta UN-ove humanitarne organizacije nalaze se u borbenoj zoni koju je definirao Izrael i zbog toga više nisu u funkciji, napisao je šef WHO-a. Izraelska vojska se dosad nije oglasila o tim događajima.

Šef UNRWA-e: centri za distribuciju pomoći su ‘zamke smrti’

Distribucijom hrane u velikim dijelovima Pojasa Gaze bavi se kontroverzna zaklada Gaza Humanitarian Foundation (GHF). Izrael je, prema vlastitim navodima, uveo taj novi mehanizam distribucije kako bi spriječio da Hamas uzima humanitarnu pomoć. Uvijek iznova stižu izvješća o smrtonosnim incidentima u blizini distribucijskih mjesta GHF-a. Šef UN-ove agencije za pomoć Palestincima (UNRWA) Phillipe Lazzarini nazvao je centre za distribuciju zaklade „sadističkim zamkama smrti“.

„Snajperisti nasumično otvaraju vatru na gomile ljudi, kao da imaju dozvolu za ubijanje. Masovni lov na ljude, uz potpunu nekažnjivost“, napisao je na platformi X. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je: „Tijekom vikenda ponovno je došlo do masovnih strijeljanja i ubojstava ljudi u Gazi koji su tražili UN-ovu pomoć za svoje obitelji – okrutno i nečovječno djelo koje najoštrije osuđujem.“

GHF, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države i Izrael, više je puta odbacio takva izvješća kao lažna. Prije nego što je Izrael uveo taj novi mehanizam distribucije UN je upravljao s oko 400 centara za oko dva milijuna Palestinaca. Ti centri jedva funkcioniraju jer Izrael gotovo potpuno onemogućava njihovu opskrbu. „Humanitarna pomoć nije posao za plaćenike“, napisao je Lazzarini, aludirajući na činjenicu da centre za distribuciju GHF-a čuvaju privatne američke sigurnosne firme.

Izrael poziva na daljnje evakuacije Palestinaca

Izraelska vojska je pozvala stanovnike nekoliko četvrti u Deir al-Balahu da se presele na jugozapad u Al-Mavasi. Izrael to šatorsko naselje definira kao sigurno sklonište za civile. No, i tamo je u prošlosti bilo izraelskih napada s mnogo mrtvih. Do sada se Izrael vojno suzdržavao u Deir al-Balahu jer se pretpostavljalo da se tamo nalaze taoci koje je oteo islamistički Hamas.

S naredbom za evakuaciju iz Deir al-Balaha, prema podacima UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), sada se 87,8 posto površine Pojasa Gaze nalazi pod naredbom za evakuaciju ili unutar izraelskih vojnih zabranjenih zona. Stanovništvo je sada skučeno na dvanaest posto površine Pojasa Gaze. To priobalno područje na Sredozemnom moru veličine je otprilike kao područje grada Münchena.