Izvješće Zapadna Hercegovina i Sarajevo najrazvijeniji i s najboljom demografijom, Mostar i Tuzla u vrhu po zaposlenosti

Iako prostorno jedna od manjih županija u Federaciji BiH, Zapadnohercegovačka nastavlja nizati gospodarske i demografske uspjehe te je u samom vrhu kada govorimo o stupnju razvijenosti, a po drugim segmentima, poput prosječne plaće, među boljima je kada govorimo o komparativnoj analizi svih deset županija. Izvješće Federalnog zavoda za programiranje razvoja “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.” daje jasan uvid u razvoj jedinica lokalne samouprave, upućuje na donošenje zaključaka o stupnju razvoja županija u cjelini, uzimajući u obzir koncentraciju razvijenih općina i gradova u okviru jedne županije.

Indeksi razvijenosti

Rang-ljestvica razvijenosti Federacije BiH po županijama uglavnom je ostala nepromijenjena otprije, a indikatori koji se uzimaju u obzir prilikom izračuna su prihodi od poreza na dohodak, stupanj zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva, kao i stupanj obrazovanja radne snage. Na prvom mjestu je Sarajevska županija, a slijedi Zapadnohercegovačka te Hercegovačko-neretvanska županija. Četvrto mjesto drži Bosansko-podrinjska županija, dok je na petom Tuzlanska. Nakon toga poredak je sljedeći: Zeničko-dobojska, Srednjobosanska, Unsko-sanska, Posavska i Hercegbosanska.

U smislu demografije, u odnosu na prethodnu godinu, kada je bilo dvanaest jedinica lokalne samouprave, u 2024. je u deset gradova i općina FBiH zabilježen pozitivan prirodni prirast, i to u po trima iz Zapadnohercegovačke županije i Sarajevske županije te po jednoj iz HNŽ-a, SBŽ-a, ZDŽ-a i USŽ-a.

Na razini FBiH zabilježen je pad broja stanovnika od -0,22%. Raspon promjene stanovništva (prirodnog prirasta u odnosu na broj stanovnika) u FBiH u 2024. godini kreće se od najnižeg, pada broja stanovnika za -1,31% u općini Glamoč, do najvišeg, rasta broja stanovnika za 0,44% u Gradu Širokom Brijegu. Klaster reda iznadprosječnih naplaćenih poreza čini osam jedinica lokalne samouprave (JLS) iz Zeničko-dobojske i pet iz Hercegovačko-neretvanske županije, a tu su i dvije iz ZHŽ-a, nekoliko iz TŽ-a, kao i Bihać. Najviši prihodi od poreza na dohodak po stanovniku od više od 500 KM zabilježeni su u sedam općina Sarajevske županije. Iznadprosječne mjesečne plaće zabilježene su u Bosansko-podrinjskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, ali i nekim gradovima i općinama SBŽ-a, ZDŽ-a i TŽ-a, kao i Bihaću. Skupinu visokih prosječnih plaća moguće je vidjeti u JLS Sarajevske županije, koja ima pet od ukupno trinaest JLS u skupini s najvišim prosječnim neto plaćama. Skupine JLS sa zaposlenošću ispod prosjeka zabilježene su u Unsko-sanskoj i Bosansko-podrinjskoj županiji. Skupina JLS s prosječnom zaposlenošću zabilježena je u Srednjobosanskoj županiji, dok su skupine s iznadprosječnom zaposlenošću zabilježene u Zeničko-dobojskoj, u Sarajevskoj, zatim u Hercegovačko-neretvanskoj i Tuzlanskoj županiji, a iz mape je vidljivo kako se izdvajaju Mostar i Tuzla.

Produktivnost

Stanje gospodarstva također valja promatrati i kroz načelo produktivnosti, a kada govorimo o općinama i gradovima koje prelaze 20 tisuća maraka neto čiste dobiti po zaposlenom, tu su sve općine ZHŽ-a, ali i pojedine iz Sarajevske, Tuzlanske, Srednjobosanske i Unsko-sanske županije. U 11 gradova i općina u FBiH ostvarena neto čista dobit po zaposlenom prelazi 20.000 KM, najviše u općinama Posušje (46.240 KM) i Kiseljak (48.610 KM). Drugi važan indikator je dodana vrijednost po zaposlenom koja predstavlja pokazatelj učinkovitosti i produktivnosti rada u općinama i gradovima, a opet se tu ističe ZHŽ, uz općine iz SBŽ-a, ali i ZDŽ-a te jedne iz USŽ-a. Najviša dodana vrijednost po zaposlenom ostvarena je u općini Kiseljak (104.626 KM), općini Grude (86.745 KM) te općini Vareš (86.558 KM). Struka pritom upućuje i na činjenicu da viša dodana vrijednost po zaposlenom obično upućuje na veću tehnološku razvijenost, bolju organizaciju rada i veći stupanj stručnosti zaposlenih.

Nadalje, najvišu operativnu dobit po zaposlenom ostvarile su općine Grude (34.299 KM), Posušje (39.831 KM) te općina Kiseljak (45.349 KM), dok najveću opremljenost rada nekretninama, postrojenjima i opremom bilježi Vareš (553.094 KM/zaposleniku), Ravno (341.843 KM) te Mostar (303.000 KM/zaposleniku).

večernji.ba / Hrvatsko nebo