Nakon Thompsonova koncerta: Pokreće se još jedna, ovaj put šira, „antifašistička“ ofenziva!

Moglo bi se ići od vijesti do vijesti, od citata do citata, no i ovo je dovoljno da se primijeti kako se široki udarni val na one koji vole ili samo toleriraju Thompsona i njegovu publiku tek pokreće. Pokreće se naime još jedna, ovaj put šira, „antifašistička“ ofenziva. Pokreću ju sablasti iz mračne novije prošlosti. Za koje kao da II. svjetski rat nije završio prije 80 godina, kao da (zločinački) fašizam i nacizam nisu definitivno poraženi i pokopani tada. I za koje kao da 1990. nije na drugi način poražen i pokopan (zločinački) komunizam, o kojemu pričaju i priznaju samo lijepe bajke. Ta je ofenziva metodološki po mnogočem – a osobito po mržnji, isključivosti, lažljivosti i inzistiranju na zabranama, progonima i kažnjavanjima – goebbelsovski nacistička i ždanovljevski boljševistička, u kombinaciji. Onako kao što su Staljin i Hitler bili u savezništvu do 22. lipnja 1941.

Istina je da hrvatski ljudi imaju prječega posla od stalnog bavljenja „antifašističkim“, velikosrbijanskim, neojugoslavenskim i ostalim klevetanjima, optuživanja i kriminalizacijama. No prisiljen je time se baviti zato što takva beskrupulozna propaganda nanosi štetu ugledu i nacionalnim interesima Hrvatske na međunarodnoj razini, a u domaćoj javnosti i političkom životu stvara paklensku larmu.

Intenzivna kriminalizacija hrvatskog naroda traje od 1941. – i to od prije nego što su ustaše i NDH počinili ijedan zločin nad bilo kime.

Kriminalizacija hrvatskog naroda kao sastavni dio KOS-ove strategije

Na drugi način, kriminalizacija hrvatskog naroda i njegova političkog vodstva ponovno je započela kada se u Hrvatskoj g. 1989. pojavio Franjo Tuđman na čelu nacionalnog pokreta za slobodu hrvatskog naroda i punu suverenost Republike Hrvatske. Nikada nisu kriminalizirane jugoslavenske i hrvatsko-srpske političke snage, stranke i vođe.

Zatim je kriminalizacija dobila krila nakon smrti Franje Tuđmana, a s dolaskom na vlast najprije koalicije sa SDP-om (Račan) i HNS-om (Mesić) na čelu. Nastavila se, na žalost, i tijekom kasnijih vlada, što SDP-ovih, što HDZ-ovih, uz razumljive razlike u intenzitetu, metodama i retorici.

Nema te zemlje u Europi u kojoj se do te mjere izluđuje hrvatske domoljube zbog svakog pojačanog znaka njihova vlastita postojanja. Tako i sada povodom Thompsonova predivnog, uljuđenog, kulturnog i miroljubivog koncerta prožetoga oduševljenjem i zajedništvom, s osobito mladih, prožetoga osvježenjem pamćenja, domoljubljem, vjerom i ljubavlju. Njime je, sveukupno gledano, zadan težak udarac snagama koje protiv matice hrvatskog naroda ustrajno primjenjuju velikosrbijansku obavještajnu strategiju. Ona za potku ima ideju sterilizacije (tj. škopljenja) hrvatskog naroda, kako su ju razradili Rašković, Karadžić i stratezi KOS-a. Ima za cilj uništavanja hrvatskoga ’ja’, identiteta i ponosa, hrvatskoga erosa, snage, hrabrosti, samosvijesti i vitalnosti.

A kako je Thompsonov koncert bjelodano pokazao da se hrvatski narod unatoč svima njima ipak održao i konsolidirao, sada će svim snagama krenuti u novu „antifašističku“ odnosno komunističko-partizansko-četničku ofenzivu, kao da II. svjetski rat još uvijek traje. Mentalno i kao baštinici proistekli iz toga rata, kao sljedbenici i nasljednici onih koji su po njegovu završetku ščepali sve u svoje okrutne borbeno-totalitarne ruke, njima život kao da nije zamisliv bez nastavka ratovanja, osobito političko-propagandnoga. Za to su vrlo dobro osposobljeni i oboružani, a njihovi „vojnici“ drže glavninu svih pozicija s kojih se može kad se god tako odluči krenuti u javnosti u novu „ofenzivu“ širokih razmjera.

Na udaru su se našle državne vlasti, Crkva i narod

Na udaru su se našle državne vlasti, Crkva i narod. „Javni poljubac države, Crkve i potomaka povijesnih gubitnika trajno mijenja paradigmu našeg mainstreama“ – ističe u podnaslovu jednoga od brojnih osvrta istaknuti jugonostalgičarski portal. Sve se više napada i nadbiskupa Kutlešu, zbog njegove “konzervativnosti”, tj. zbog njegova domoljublja i opetovanog spominjanja kanonizacije nadbiskupa Stepinca, kojoj se  zlobne snage što “ratuju” i protiv Thompsona javno suprotstavljaju.

Dražen Kutleša: „Ono za što vrijedi i umrijeti – jesu Bog, obitelj i domovina!“

“Čim napadnete Thompsona odmah ste antihrvat, jugoslavenčina, kriptokomunist, ako volite Thompsona automatski ste ustaša, revizionist, fašist. U činjenici da Thompson vrlo svjesno radi dubinsku podjelu hrvatskog društva vidim njegov najveći krimen.” – Tako na tom istom portalu najnoviju situaciju tumači jedan sociolog, koji je o Thompsonovu djelu napisao dosad dva znanstvena rada. On sada, ne trepnuvši, govori o Thompsonovu „najvećem krimenu“. On dakle kriminalizira Thompsona, bez suda proglašava ga krivim. To je ona metoda koju smo spomenuli na početku kao temeljnu metodu protuhrvatske strategije unatrag 85 godina.

Plenkovićeva nepotistička odabranica iz diplomatskog milieua za pučku pravobraniteljicu ušla je sada u oštru polemiku s njime, nakon što joj je on otpovrnuo da nije ona postavila na položaj njega, nego da je njegova vlada imenovala nju na tu dužnost. Javnu polemiku njih dvoje nismo nikada dosad imali, iako je umišljena i bezočna pravobraniteljica dosta puta dala povoda da ju se, u obranu dostojanstva hrvatskih građana, pošteno „raspali po labrnjama“.

Nadalje, 27 „udruga civilnog društva“ poslalo je otvoreno pismo premijeru, ministrima i predsjedniku Hrvatskog sabora. U pismu su te parazitske udruge, koje plaćaju za „lajanje“ izobilno i grad i država i strani subjekti, izrazile neslaganje i zabrinutost zbog postupaka najviših dužnosnika, kojima se, kako su naveli, „legitimira i normalizira povijesni revizionizam i ustaška ideologija, što je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima na kojima počiva suvremena hrvatska država“.

Protiv Thompsonovih poruka na koncertu kao „protuustavnih“ dignula je uoči koncerta svoj glas i Plenkovićeva prethodnica, a Sanaderova odabranica za predsjednicu hrvatske vlade.

Oglasio se i gradonačelnik Tomašević, obećavši svojima: Nikad više!

Javlja se u njihovim medijima i poneki „teolog“ i „teologinja“ da bi Thompsona u sadržajnom smislu prokazali kao krivovjerca i onoga koji „prodaje“ lažno kršćanstvo i lažni katolicizam. Da zbune neke vjernike, kao vjernike. Oni bolje od biskupa znaju što je istinsko kršćanstvo, a što nije. Koješta!

Pola milijuna Hrvata sada se nalazi na “optuženičkoj klupi”. Tužitelji su razmjerno malobrojni, ali drže mnoge poluge i pozicije u društvu.

Pokreću se sablasti iz mračne novije prošlosti

Prenose se i reagiranja osobito njemačkih medija, koji zbog njemačke hipoteke nacizma jedva dočekaju prigodu da prokažu koji drugi narod, osobito hrvatski, pa puste svoje komentatore te svoje dopisnike Srbe i jugoslavene da saspu laži o tomu kako je pola milijuna Hrvata tobože na koncertu „veličalo fašizam“.

Moglo bi se ići od vijesti do vijesti, od citata do citata, no i ovo je dovoljno da se primijeti kako se široki udarni val na one koji vole ili samo toleriraju Thompsona i njegovu publiku tek pokreće. Pokreće se naime još jedna, ovaj put šira, „antifašistička“ ofenziva. Pokreću ju sablasti iz mračne novije prošlosti. Za koje kao da II. svjetski rat nije završio prije 80 godina, kao da (zločinački) fašizam i nacizam nisu definitivno poraženi i pokopani tada. I za koje kao da 1990. nije na drugi način poražen i pokopan (zločinački) komunizam, o kojemu pričaju i priznaju samo lijepe bajke. Ta je ofenziva metodološki po mnogočem – a osobito po mržnji, isključivosti, lažljivosti i inzistiranju na zabranama, progonima i kažnjavanjima – goebbelsovski nacistička i ždanovljevski boljševistička, u kombinaciji. Onako kao što su Staljin i Hitler bili u savezništvu do 22. lipnja 1941. (zag)

Povezano:

Milenijski koncert Marka Perkovića Thompsona!

Hrvatsko nebo