
Trump stopira vojnu pomoć Ukrajini, objavljen popis obustavljenog oružja
Sjedinjene Američke Države zaustavile su isporuku ključnog oružja Ukrajini, uključujući sustave za protuzračnu obranu koji su Kijevu od presudne važnosti posljednjih mjeseci zbog intenziviranja ruskih napada iz zraka, objavio je NBC News, prenosi Index.
Američki ministar obrane Pete Hegseth naredio je pauzu u slanju raketa i streljiva dok traje revizija zaliha, pokrenuta nakon višegodišnjeg slanja vojne pomoći Ukrajini, ali i zbog vojnih operacija SAD-a na Bliskom istoku, uključujući obranu Izraela i borbu protiv Huta u Jemenu, navodi NBC.
Što se sve obustavlja?
Prema više izvora NBC Newsa, među oružjem čija isporuka je trenutno zaustavljena su:
- deseci projektila za sustav Patriot, ključni za obranu od ruskih projektila
- tisuće granata kalibra 155 mm za haubice
- više od 100 projektila Hellfire
- više od 250 sustava GMLRS (navođeni višecijevni raketni sustavi)
- deseci projektila Stinger za protuzračnu obranu
- deseci zrakoplovnih projektila AIM
- deseci bacača granata
Ovo oružje bilo je već odobreno u sklopu paketa pomoći koji je prethodna administracija osigurala putem tzv. predsjedničke ovlasti za hitne vojne isporuke i inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Neki od sustava već su stigli u regiju, ali su zaustavljeni prije primopredaje Kijevu, piše NBC.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je “odluka donesena kako bi se zaštitili interesi Sjedinjenih Država”, pozivajući se na reviziju Ministarstva obrane o “vojnoj potpori i pomoći drugim zemljama diljem svijeta”. Dodala je: “Snaga Oružanih snaga SAD-a nije upitna – samo pitajte Iran”, aludirajući na nedavne američke udare na iranska postrojenja.
Sam predsjednik Donald Trump, na konferenciji za medije nakon sastanka NATO-a u Haagu, potvrdio je da je SAD u potrazi za projektilima Patriot koje bi mogao poslati Ukrajini. “Oni žele proturaketne projektile. Mi ćemo vidjeti možemo li ih osigurati”, rekao je Trump, dodajući da je američko oružje trenutačno potrebno i Izraelu.
Ukrajina moli za obranu od zraka
Ukrajina je više puta apelirala na SAD i europske saveznike da pošalju dodatne sustave za protuzračnu obranu, jer je Rusija u posljednjim mjesecima značajno povećala broj zračnih napada. Tijekom posjeta Washingtonu 5. lipnja, šef ureda predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak, poručio je da Ukrajina “zadržava ruske snage”, ali da joj je hitno potrebno više sustava za obranu gradova.
“Američke zalihe alarmantno istrošene”
Washington je od početka ruske totalne invazije u veljači 2022. poslao Ukrajini desetke milijardi eura vojne pomoći. No sadašnji potez ukazuje na zabrinutost zbog sve manjih američkih zaliha. Jedan obrambeni dužnosnik rekao je za CBS News da su rezerve oružja “alarmantno istrošene”.
Zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby izjavio je da Ministarstvo i dalje predsjedniku nudi “snažne opcije” za nastavak vojne pomoći, ali i da “temeljito preispituje i prilagođava pristup ostvarenju tog cilja, uz očuvanje spremnosti američkih snaga za prioritete obrane”.
Trump i Zelenski posljednji su se put sreli prošlog tjedna na summitu NATO-a. Tada je Trump, na pitanje o Patriotima, rekao da će SAD pokušati osigurati dio sus
Njihov raniji sukob iz ožujka, nakon kojeg je Trump obustavio vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, kasnije je razriješen, a isporuke su tada ipak nastavljene.
Rat se širi, diplomacija stagnira
U međuvremenu je francuski predsjednik Emmanuel Macron prvi put nakon više od dvije i pol godine razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dvosatni telefonski razgovor završio je bez pomaka – Macron je pozvao na prekid vatre, a Putin je ponovio optužbe na račun Zapada.
Rusija, s druge strane, intenzivira rat. Prema ukrajinskim podacima, tijekom vikenda je lansirala više od 500 različitih projektila i dronova na ciljeve diljem Ukrajine. Ukrajina je jučer odgovorila napadom na rusku tvornicu u Iževsku, pri čemu su poginule tri osobe. Grad se nalazi više od 1000 kilometara od ukrajinske granice.
Prema aktualnim podacima, Rusija i dalje kontrolira otprilike 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, koji je ilegalno anektiran 2014.
vecernji.ba/Hrvatsko nebo