VIDEO ANALIZA 30 godina od Daytona: BiH je zemlja u kojoj se ne može sanjati

Ove godine obilježava se 30. godišnjica potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Daytonski mirovni sporazum. Potpisan 1995. godine u američkom Daytonu, a formalno potvrđen u Parizu, ovaj dokument donio je prekid rata, ali i ustavno uređenje koje Bosnu i Hercegovinu i danas snažno definira.

Tim povodom, u samom Daytonu ovih dana održava se i međunarodna konferencija na kojoj će sudjelovati brojni politički dužnosnici iz zemalja potpisnica. Koliko su u BiH zaživjele poruke iz izvornog Daytona, analizirali su povjesničari, diplomati i politički analitičari.

Sporazum koji je zaustavio rat, ali ostavio gorak okus

Daytonski mirovni sporazum zaustavio je krvavi rat, dao okvir za unutarnje uređenje BiH s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali i ustav koji nikada nije potvrđen u Parlamentarnoj skupštini. Prema riječima povjesničara dr. sc. Ante Nazora, taj dokument je „zamrznuo“ stanje na terenu, a nepravda sadržana u tom sporazumu i danas ima posljedice.

“Ono što je vojno osvojeno, to uglavnom ostaje i to je tako. Nema tu pravde i to ostavlja gorak okus. Činjenica je da je on vrlo teško bio postignut. Dvadesetak dana se pregovaralo u studenom 1995. u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson. Sama ta činjenica pokazuje da nije bilo jednostavno doći do toga sporazuma”, rekao je Nazor za RTV HB.

Zaboravljene poruke iz Daytona

Povjesničar i diplomat Slobodan Šoja smatra da BiH svih ovih 30 godina nije uspjela razumjeti ključne poruke iz Daytona. Prema njegovim riječima, riječ je o kompromisnom dokumentu s kojim nitko nije bio potpuno zadovoljan.

“Mi nikada nismo htjeli javnosti govoriti istinu, nego smo stalno stvarali atmosferu ugroženosti. Zaboravili smo da imamo garancije stranaca za granice. Treća poruka koja je zaboravljena jest da se unutarnja pitanja BiH trebaju rješavati unutar zemlje. To je vaša stvar”, ističe Šoja u izjavi za RTV HB.

Visoki predstavnici i izgubljeno povjerenje

Unatoč poruci o unutarnjem rješavanju pitanja, međunarodna zajednica se aktivno uključivala u unutarnje odnose, najviše kroz djelovanje Ureda visokog predstavnika (OHR). Prema mišljenju Miroslava Nikolića, predsjednika Hrvatske kulturne zajednice „Troplet“, umjesto napretka, intervencije međunarodne zajednice često su stvarale dodatne krize.

“Imali smo možda prvih 5–6 godina izgradnju države, a onda od prve krize 2000. i intervencije visokog predstavnika Petritscha stalne krize. Danas imamo najveću krizu u postratnoj Bosni i Hercegovini”, naglasio je Nikolić u izjavi za RTV HB.

Dva razarajuća opredjeljenja

Uz vanjske utjecaje, Bosnu i Hercegovinu razaraju i dva unutarnja politička smjera: bošnjački unitarizam i srpski separatizam. Nikolić smatra da je prvi čak i razorniji jer guši svaku mogućnost dijaloga.

“Svako tko pokušava razmišljati o drugačijim rješenjima proglašava se izdajnikom. To onemogućuje bilo kakav dijalog s predstavnicima Srba i Hrvata. Taj unitarizam, nažalost, ohrabrivan je od mnogih međunarodnih predstavnika”, tvrdi Nikolić.

Šoja vjeruje da će se u budućnosti pojaviti potreba za realnijim pristupom.

“Treba pronaći rješenje u kojem će svatko imati svoju „kuću“. Ne poštivanjem manjinskih zajednica stvaramo atmosferu u kojoj svi žele pobjeći”, poručuje Šoja.

Zemlja u kojoj se ne može sanjati

Demografska slika BiH se u tri desetljeća značajno pogoršala, a posljednji popis stanovništva proveden je prije 12 godina. Mnogi pokušaj federalizacije vide kao put prema daljnjoj podjeli, no BiH je, prema riječima dr. Nazora, već podijeljena.

“Nemojmo se zavaravati, paket iz Daytona je plan podjela. Multikulturalnost je postojala samo na pojedinim lokalitetima. Sporazum de iure nije podjela, ali de facto ona to jest”, navodi Nazor.

Šoja pak zaključuje:

“Srednje rješenje je jedino moguće. BiH nije zemlja u kojoj se smije sanjati, već u kojoj treba biti budan, otvorenih očiju i tražiti rješenja kako bi se voljela jedna zemlja, na tri različita načina”

Može li konferencija u Daytonu donijeti racionalniji pristup?

Danas, tri desetljeća nakon Daytona, Bosna i Hercegovina ostaje zemlja s kompliciranim unutarnjim uređenjem, u kojoj su političke tenzije svakodnevica. Ipak, nadolazeća konferencija u Daytonu možda donese priliku za trezveniju raspravu i pronalazak boljih rješenja za budućnost države koja sve više gubi svoje ljude i unutarnje povjerenje.

hms.ba / Hrvatsko nebo