Trump će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom; nada se dogovoru o prekidu rusko-ukrajinskog rata
Vrijeme:3 min, 12 sec
Donald Trump napisao je danas na platformi Truth Social da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Vladimirom Putinom, nakon čega će uslijediti razgovor s Volodimirom Zelenskim. Njegov telefonski razgovor s ruskim čelnikom ujutro u 10 sati po američkom vremenu (16 sati po europskom vremenu) bit će o ‘krvoproliću‘ rata, objavio je Trump na platformi Truth Social. Kao temu razgovora najavio je „zaustavljanje krvoprolića koje ubija, u prosjeku, više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, te trgovina“. Izrazio je optimizam, napisavši: „Rat koji se nikada nije smio dogodio završit će.“
Trump je velikim slovima napisao: ‘Nadajmo se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti. Bog blagoslovio sve nas!!!‘
Do telefonskog razgovora dvojice predsjednika nakon što su praktički propali jučerašnji mirovni pregovori u Istanbulu i nakon što nije došlo do očekivanog susreta Zelenskog i Putina, a i Trump, koji je tih dana boravio na Bliskom istoku, bio je spreman pridružiti se. Jučerašnji sastanak u Istanbulu bio je prvi izravni razgovor ruskih i ukrajinskih izaslanstava još od proljeća 2022., kada je počela agresija Rusije na Ukrajinu.
Trump je doda da će odmah nakon razgovora s Putinom razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim odnosno imati skupni razgovor sa Zelenskim i „raznim članicama NATO-a“. Dan prije nego što su ukrajinska i ruska izaslanstva održala razgovore u Istanbulu, Trump je, svjestan da će ti pregovori u osnovi propasti, rekao: „Ništa se ne će dogoditi dok se Putin i ja ne nađemo.“
Istoga dana kada su bez velikog uspjeha završili pregovori, s jedinim postignutim dogovorom o razmjeni 1000 zarobljenih vojnika, što će biti najveća razmjena dosad od početka rata, ruski dron pogodio je minibus koji je prevozio civile u regiji Sumi blizu ruske granice, ubivši devet osoba i ranivši četiri druge, kako su priopćile ukrajinske vlasti.
Rusi postavljaju “neprihvatljive” zahtjeve
Kijev je nakon jučerašnjih pregovora optužio Moskvu za postavljanje „neprihvatljivih“ zahtjeva. Reuters je od neimenovanog ukrajinskog izvora doznao da je rusko izaslanstvo postavilo zahtjeve koji su „neprihvatljivi“ i „odvojeni od stvarnosti te daleko iznad svega o čemu se prethodno raspravljalo“. AFP je citirao ukrajinski izvor koji je rekao da je jedan od takvih zahtjeva bio „da se Ukrajina povuče s većih dijelova ukrajinskog ozemlje koje kontrolira kako bi prekid vatre mogao početi“. To se odnosilo na četiri regije koje Rusija djelomično okupirala i bez osnova tvrdi da su ruske – Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson. Ukrajina drži pod svojom kontrolom dijelove tih regija, pa tkao i glavne gradove Zaporožja i Hersona.
U međuvremenu, šef ruske delegacije Vladimir Medinski, Putinov savjetnik i poznati tvrdolinijaš i ruski mitoman, rekao je pak da je Moskva „zadovoljna rezultatom“ u cjelini i da je „spremna nastaviti kontakte“. Doda je da je njegovo izaslanstvo „uzelo u obzir“ ono što je nazvao ukrajinskim zahtjevom za razgovore između Zelenskog i Putina. Medinski je također rekao da su se pregovarači složili da „svaka strana predstavi svoju viziju mogućega budućeg prekida vatre i detaljno ju iznese. Nakon što takva vizija bude predstavljena, vjerujemo da bi bilo prikladno, kako je također dogovoreno, nastaviti naše pregovore.“
Pregovori su okončali užurbani tjedan diplomacije potaknute Trumpovim naporima da posreduje u privođenju rata kraju pregovorima. Moskva je odbacila pozive da pristane na puno, produženo i bezuvjetno primirje od 30 dana, rekavši da primirje može doći samo kao rezultat pregovora. Putin je pak odbacio poziv Zelenskog da se u Turskoj sastanu njih dvojica, prvi licem u lice od g. 2019.
Takav Putinov pristup, po mišljenju analitičara, odražava i njegovo nepriznavanje Zelenskog kao predsjednika Ukrajine, a sastankom s njim praktički bi odustao od zahtjeva da se u Ukrajini najprije održe predsjednički izbori, kako bi njegov sugovornik imao puni legalitet i legitimitet. Izbore je pak, s ustavom u skladu, zbog ratnog stanja odgodila do daljnjega posebnom odlukom ukrajinska Skupština.
Hrvatsko nebo
