Apsurdi i diskriminacija po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina

Godinama ukazujem na nedostatke i diskriminaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u odnosu na hrvatski domicilni narod.

Pisala sam žalbe i tužbe državnim institucijama o neredu i zloupotrebama kojemu je izvor taj Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Čak je i Služba za građane Hrvatskog Sabora slala požurnice po mojim predmetima, ali odgovore nisam dobila.

Posjedujem obimnu dokumentaciju sa povratnicama kao dokazom da su dokumenti zaprimljeni.

Milorada Pupovca tužila sam za zloupotrebu i nenamjensko trošenje proračunskih sredstava i za  sukob interesa.  Državno odvjetništvo tužbu za zloupotrebu i nenamjensko trošenje sredstava je,  iako u štrajku u rekordno kratkom roku, promptno odbacilo.

Prijava Povjerenstvu za sukob interesa, još se nije obradila, a tako skoro ni neće, jer je predsjednica nedavno dala ostavku zbog odbijanja članova povjerenstva da rade na pojedinim predmetima.

Savjet za nacionalne manjine donio je  odluku da se SNV-ovim Novostima smanje sredstva iz Proračuna RH za 2025.godinu za 200 000 eura. To je odmah strašno uzburkalo duhove u Novostima, toliko da  su se raspisali o diskriminaciji, kažnjavanju i ugrozi njihovih prava.

Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine odmah je optužen da nije kompetentan, da ne zna kriterije o dodijeli sredstava i tomu slično.  To nije točno, jer je upravo Tibor Varga potpisao Program rada Savjeta za nacionalne manjine za 2025. godinu, koji je objavljen u  NN 46/2025. U Programu se decidirano navodi pod točkom 12. da se raspoređuju  sredstva iz Proračuna isključivo  za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina.

https://www.portalnovosti.com/ugovor-s-vargom

Uostalom predsjednik SNV-a Milorad Pupovac član je Savjeta za nacionalne manjine, što ga dovodi u sukob interesa, jer sudjeluje u dodjeli sredstava SNV-u kojemu  je predsjednik.

Pored Pupovca članovi Savjeta za nacionalne manjine su i;

Vladimir Ham,  njemačka nacionalna manjina

Darko Šonc, slovenska nacionalna manjina

Ishak Hodžić,  bošnjačka nacionalna manjina

Zorica Velinovska,  makedonska nacionalne manjine

Zvonko Kostelnik, rusinske nacionalna manjina

Branka Baksa, slovačke nacionalne manjine

Tibor Varga,  mađarske nacionalne manjine

Zoran Ferber, predstavnik židovske nacionalne manjine

Milan Vukelić, predstavnik srpske nacionalne manjine

Marija Meleško, predstavnica ukrajinske nacionalne manjine

Bruno Beljak, predstavnik austrijske nacionalne manjine

Danilo Ivezić, predstavnik crnogorske nacionalne manjine.

Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine

Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine

Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine

Dragana Jeckov, zastupnica srpske nacionalne manjine

Anja Šimpraga, zastupnica srpske nacionalne manjine

Armin Hodžić, zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine

Veljko Kajtazi, zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.

Srpska nacionalna manjina

Usporedbom sa 2024.  SNV, kao predstavnik Srpske nacionalne manjine, dobilo je manje sredstava, ali Srbi ukupno više, jer je dano više sredstava,  manjim srpskim  zajednicama i društvima.

Nakon što se u javnosti digla velika vika na SNV-ove Novosti zbog njihove huškačke uređivačke  politike, dodijeljeno im je manje sredstava,  da se  stiša taj bunta u javnosti!

Umjesto 610 000 eura 2024, za 2025. dobili su 400 000 eura.

Međutim dio ne kulturnih manifestacija ipak je dobilo sredstva.

Za 2025. izbacili su zbog smirivanja javnosti;

– Obilježavanje prve ustaničke puške i pokolja u Banskom Grabovcu – Banski Grabovac, Petrinja

– Obilježavanje godišnjice zločina nad pravoslavnim Srbima kotareva Glina i Vrginmost – Glina

– Komemoracija u Gudovcu i Grubišnom polju – Spomen područje Gudovac

– Dan ustanka naroda Hrvatske,

ali su im ostavili kao održavanje “kulturnog identiteta”;

Kulturne manifestacije:

– Dan sjećanja na partizanski proboj obruča na Biljegu – Petrova gora

– Komemoracija za žrtve dječjeg ustaškog logora u Sisku – Sisak

– Dan sjećanja na Jadovno – Jadovno

E sada jesu li to  ” kulturne manifestacije”, prosudite sami!

Za moje poimanje nisu! To je perfidno izjednačavanje  Hrvatske sa NDH, da dokažu svoju “ugroženost”

“Ugroženost” sa stotinama tisuća eura koje im Hrvatska Vlada poklanja.

Diskriminacijski Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina treba definitivno,  ako ne ukinuti, onda mijenjati.

Talijanska nacionalna manjina

Međutim, nitko ne spominje da je Talijanska nacionalna manjina  za njihovo glasilo La voce del popolo-Glas naroda iz Proračuna RH dobila DVOSTRUKO više sredstava od SNV-ovih Novosti.

Za  2024. dobili su 925 300 eura, a za 2025. dobili su 979 000 eura.

La voce del popolo ima dnevnu tiskanu nakladu od  4000 primjeraka, a web  izdanje na FB ima 7 798 pratitelja, na X-u 909 i na You Tube ima 72 pretplatnika.

Talijana u Hrvatskoj ima 13.763 (0,36%), od toga u Istri  9 784 ‼️

Znači za 13 763 Talijana izdvaja se DVOSTRUKO više sredstava nego za 123.892 (3,20%) predstavnika Srpske nacionalne manjine.

I kada još dodamo talijansku dvojezičnost, onda se moramo zapitati je li Hrvatska država nacionalnih manjina i Hrvata, ili kako stoji u Ustavu RH , Hrvata i nacionalnih manjina?

.

Financiranje nacionalnih manjina treba ukinuti, jer su Hrvati diskriminirani u vlastitoj državi!

Samo jedan primjer, za Hrvatsko slovo, Vlada RH nije dala 400 000 KUNA, (53 050 eura) i list se ugasio, dok  za Novosti daje 400 000 eura. a  za La voce del popolo čak 979 000 eura.

Talijanima se poklonjena dvojezičnost, Srbima 40 Kulturnih centara, a Hrvatima se ukida njihov list.

I ne samo to nego se ne mogu zaposliti bez znanja talijanskog jezika u općinama i gradovima u kojima je uvedena dvojezičnost.

I još manjine imaju pravo prvenstva kod zapošljavanja, pa i dvostruko pravo glasa i unaprijed zagarantiran broj zastupnika u Hrvatskom Saboru.

Članak 14. Ustava RH

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 15.Ustava RH

U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Članak 8. Ustava RH

Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Članak 146. Ustava RH

Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske Unije.

Članak 14.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava

Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj konvenciji osigurati će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili druga okolnost

Povelja Europske unije o temeljnim pravima

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&from=RO

Članak 20.

Jednakost pred zakonom

Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 21.

Nediskriminacija

-Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.

Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.

Svrha je ove direktive osigurati da ljudi određene vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja nisu diskriminirani, već da uživaju jednako postupanje na radnome mjestu.

Članak 15 Ustava RH nepotreban , već je i diskriminirajući , što je ustvrdila i Venecijanska komisija. Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe prije nekoliko godina donijela je preporuku da države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina te je njihova prisutnost u parlamentima potpuno nepotrebna i kontraproduktivna, jer time pripadnici nacionalnih manjina kao građani ostvaruju dvostruko pravo glasa.

Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna pitanja. Osnovana je u svibnju 1990. godine. U trideset godina svoga postojanja Komisija je daleko premašila svoju prvotno zamišljenu ulogu, pružanje ustavnopravne pomoći zemljama u tranziciji. Izrasla je u respektabilno stručno tijelo, koje svjedoči i sudjeluje u gotovo svim procesima ustavnih reformi koje su se odvijale i koje se odvijaju u Europi od pada komunizma do danas.

Takva prava nacionalnih manjina dovela su do diskriminacije etničke većine, Hrvata, u Ustavu RH i Zakonu o pravima nacionalnih manjina. Ne spominje se hrvatski narod u smislu etničke pripadnosti, nisu nikakav politički subjekt zbog svog etniciteta, nego samo zbog svog državljanstva, dok je 8 zastupničkih mjesta zajamčeno isključivo nacionalnim manjinama.

Republika Hrvatska svojim je zakonodavstvom osigurala nacionalnim manjinama politički status i privilegije kakve nemaju u praksi niti jedna članica EU i ostale zemlje. Sva ta prava nisu kod manjina dovela do priznavanja i poštivanja Republike Hrvatske, njenih institucija i hrvatskog naroda. Naprotiv vidljivo je iz ponašanja, pisanja SNV-ovih Novosti i Bulletina da su dovela samo do traženja još većih privilegija i prava

Lili Benčik/hrvatsko nebo