Koliko je prošle godine izdano u Hrvatskoj radnih i boravišnih dozvola za strance, po djelatnostima i županijama
Vrijeme:4 min, 17 sec
Na stranicama MUP-a Republike Hrvatske objavljeni su službeni podatci o broju radnih i boravišnih dozvola izdanih za strance u prošloj godini. Sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je državljnima Bosne i Hercegovine (38.100), a zatim Nepala (35.635), Srbije (27.988) i Indije (20.502). Državljanima-strancima s područja bivše Jugoslavije izdane su lani 88.082 radne i boravišne dozvole, odnosno 42,65 posto, a državljanima-strancima iz svih ostalih zemalja 118.447 dozvola, odnosno 57,35 posto.
Najviše stranaca ostvario je radni odnos u ovim djelatnostima:
- Graditeljstvo – 75.071
- Turizam i ugostiteljstvo – 56.228
- Industrija – 28.486
- Promet i veze – 16.149
- Trgovina – 7.925
Iz tog popisa vidljivo je da je najviše stranaca bilo zaposleno u sektoru graditeljstva, zatim turizma i ugostiteljstva te industrije.
Od ukupnog broja dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 132.208 dozvola, 56.898 za produljenje dozvola te 17.423 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893).
Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2024. izdan je državljanima sljedećih država:
- Bosna i Hercegovina – 38.100
- Nepal – 35.635
- Srbija – 27.988
- Indija – 20.502
- Filipina – 14.680
- Sjeverna Makedonija – 13.855
- Bangladeš – 13.630
- Kosovo – 8.139
- Uzbekistan – 6.959
- Egipat – 6.672
Ako su podatci MUP-a točni i pouzdani, a morali bi takvi biti, tada bi jednostavna računica pokazala da su za strance s područja bivše Jugoslavije izdane lani 88.082 radne i boravišne dozvole, odnosno 42,65 posto, a za državljane svih ostalih zemalja 118.447 dozvola, odnosno 57,35 posto.
Po županijama stanje je bilo ovakvo:
Iz tablice se vidi da su sezonske dozvole, uglavnom za potrebe u turizmu, tvorile manje od deset posto svih izdanih dozvola: 17.423. Novozaposlenih je bilo 132.208, a onih kojima je odobreno produženje roka boravka i rada u Hrvatskoj bilo je 56.898.
Da se nisu odobravali svi zahtjevi za boravkom ili radom, pokazuju ovi službeni statistički podatci iz javnih izvora MUP-a:
Struktura najtraženijih zanimanja i plaće u njima iskazane se u ovoj tablici otvorenih izvora Vlade:
U prva dva mjeseca ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova ukupno je izdalo 34.440 dozvola za boravak i rad stranih radnika, što je brojčano 1715, a u postocima 5,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Oko trećine njih i dalje traže poslodavci u građevinarstvu, u siječnju i veljači ukupno 11.915, ali nešto manje nego u istom razdoblju lani; broj im je smanjen za 877 ili za 6,9 posto. Najveći porast potražnje za radnom snagom bio je u trgovini, s rastom od 56 posto; u siječnju su izdane 1843 dozvole.
„Nama će nedostajati sigurno još dvjestotinjak tisuća stranaca ako želimo zadržati ovu stopu BDP-a“, izjavio je danas predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Mišetić. On nije objasnio dokad će postojati realna mogućnost za zapošljavanje tolikih stranaca, budući da su dva sektora u kojima je najviše njih zaposleno, graditeljstvo te turizam i ugostiteljstvo, podložna velikim oscilacijama, a općenito se predviđa splašnjavanje graditeljskog sektora nakon što prođe obnova zgrada i drugih objekata od potresa i potroše se sredstva za tu svrhu dana bespovratno iz posebnoga fonda EU-a, a isto tako i sredstva za gospodarsku obnovu, kojih je glavnina već trebala biti odobrena.
Sociolog-demograf, prof. dr. Tado Jurić naveo je prije dvije godine kao jedan od glavnih razloga odnosno okolnosti iseljavanja i useljavanja ovaj: “Funkcija migracija gušenje je i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva.”
Na kraju ovog prikaza prenosimo današnji komentar jednog čitatelja ispod prethodnog članka “Hrvati van, stranci unutra…”:
“Političari, agencije, iznajmljivači i poduzetnici trljaju ruke dok Hr polako nestaje.Kad se ovaj narod konačno probudi i zapita što će ostaviti budućim generacijama,bit će debelo kasno da se nešto promijeni. Ne smeta meni toliko broj stranaca (netko treba zamijeniti sve ove naše što su otišli van) koliko mi smeta kod većine njih što su nekulturni, bez srama, preglasni, nametljivi i ne poštuju našu državu i ljude. Što sam kod nas vidio u jednom mjesecu nisam u 13 godina u državi gdje je više stranaca od domaćih. A kod nas je sve ovo samo početak, početak kraja jedne drzave koju su upropastili klošari u odijelima i njihova glasačka mašinerija sačinjena od uhljeba, dijaspore, ponekog naivnog penzionera i svih onih koji su morali ili imali koristi da glasaju za njih. Kad bi baš svatko izašao na izbore, rezultat bi bio puno drugačiji, ovako se samo koji put zamijene za mjesta da narod ima dojam da odlučuje o nečemu.”
Povezano:
Hrvati van, stranci unutra: U kakvu će se i čiju zemlju pretvoriti Hrvatska za 10-15 godina?
Hrvatsko nebo
