Trump začepio usta Americi

Mediji kao Voice of America su u hladnom ratu bili jedini pouzdan izvor informacija, a i u današnje doba „kreativne istine“ su sve važniji. Potezom pera, Trump je otpustio tisuće novinara.

Još prošlog petka je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa tisućama suradnika postaja Voice of America, Radio Free Europe i Radio Free Asia elektroničkom poštom poslala poruku kako ne trebaju i čak ne smiju dolaziti u redakciju. Kao dodatak tog izvršnog naloga Bijela kuća je izdala i priopćenje naslovljeno kako Trump sažima američku međunarodnu postaju; „Glas radikalne Amerike“.

U njemu se kaže kako „američki porezni obveznici neće više plaćati radikalnu propagandu“, što je mišljenje i Elona Muska u njegovoj “borbi protiv birokracije”. Još u veljači je objavio kako su ti američki mediji „skupina ljevičarskih radikala koji govore samo sami o sebi, a pritom uništavaju milijardu dolara američkog poreza.“

Voice of America je osnovana u Drugom svjetskom ratu – prvi strani jezik te postaje je bio njemački, ali tek u doba hladnog rata su takvi međunarodni mediji sa Zapada postali praktično jedini izvor informacija u nizu država gdje je vladala cenzura i koji su sustavno ometali te postaje. Jer na primjer, upravo preko VOA je svjetska javnost saznala i čitavu izjavu Hruščova kad se distancirao od politike Staljina.

Državni, ali ipak i neovisni mediji

Uz VOA je nakon rata pokrenut i Radio Free Europe, u devedesetima je pokrenut i Radio Free Asia, no još u šezdesetima se u američkoj javnosti osjetilo protivljenje protiv nekakve vlastite „propagandne mašinerije“, čak i kad ona širi ideju demokracije. Utoliko njihova djelatnost jest pod upravom United States Agency for Global Media (USAGM), ali tim medijima je omogućena i neovisnost novinarskog izvještavanja.

To je izazvalo srdžbu Trumpa i još dok je prošli puta bio predsjednikom: dok je on tvrdio kako pandemija korone „ne postoji” (sve dok i on sam nije obolio), ti mediji su uporno objavljivali pouzdane informacije o širenju zaraze. Zato je ovaj put odmah za nadzor USAGM postavio svoju vjernu sljedbenicu Kari Lake koja je odmah otkazala usluge novinskim agencijama za te medije, obrazlažući kako ti mediji „sami trebaju pisati vijesti“. Drugim riječima, tim medijima je zadaća biti tek puka propagandna mašinerija ove Bijele kuće.

eovisnost tih medija je pokazao i direktor postaja Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) Stepen Capus koji je odluku američkog predsjednika komentirao riječima kako će „iranski ajatolasi, kineski komunistički vođe, autokrati u Moskvi i Minsku slaviti propast našeg medija nakon 75 godina postojanja. Takva predaja pobjede našim protivnicima će ih učiniti snažnijima, a Ameriku slabijom.“

„Ponosna sam što mi je istina bila najvažnija”

U međuvremenu su i počeli pljuštati otkazi suradnicima i tih medija i službenicima USAGM, a jedna suradnica VOA u Washingtonu porijeklom iz Azije nam javlja kako je mnogima stigao otkaz s krajem ovog mjeseca: „Mnogi od tih 550 novinara koji su dobili otkaz nisu američki državljani nego imaju tek vizu za školovanje u SAD, tako da moraju i napustiti zemlju“, piše u poruci.

Ona osobno je i srdita, ali i tužna: „Neutralne, objektivne, točne i vijesti zasnovane na činjenicama je sve teže održati u svijetu koji je preplavljen propagandom i dezinformacijama. Ponosna sam što sam imala priliku raditi s novinarima kojima je istina uvijek bila na prvom mjestu”, kaže sad bivša suradnica VOA.

Tu nije riječ samo o diktaturama koje su aktivne na svjetskoj pozornici, nego i o slobodi izvještavanja u zemljama gdje neovisnih medija praktično nema. Tako i jedan suradnik VOA iz Zimbabvea – države koja je na 116. mjestu svjetske ljestvice slobode medija, kaže kako će nestanak tog programa biti golem gubitak jer se inače baš nigdje ne izvještava niti o ljudskim slobodama, niti o korupciji. Javlja i kako su tamošnji državni dužnosnici na socijalnim mrežama „vrištali od sreće“ nakon ove odluke Trumpa što samo svjedoči, koliko je on bio važan i za tu zemlju.

Velika odgovornost i za Deutsche Welle

Jer nakon propagande u doba hladnog rata, stanje u medijima je danas zapravo gore nego što je ikad bilo zbog sve više fake-news i prostora kojem se šire nepouzdane, neprovjerene, a onda i jednostavno lažne vijesti i informacije. Tu je sve veća važnost i međunarodnih medija kao što je i Deutsche Welle kojem se jamči čak još i veća neovisnost: jer dok su i VOA i drugi slični mediji u pravilu pod nadzorom tamošnjih ministarstava vanjskih poslova, DW nije čak niti to nego postoji potpuno zaseban zakon koji mu jamči novinarsku slobodu izvještavanja.

Utoliko je i naša zadaća postala još važnija, izjavio je predsjedavajući upravnog vijeća DW, Ulrich Silberbach: „Još nikad nije bilo tako dragocjeno i važno, osigurati izvještavanje za čitav svijet koje se temelji na činjenicama i koje je novinarski neovisno. I upravo to je temeljna zadaća DW: on odlučujuće pridonosi promicanju slobode mišljenja i informacija u čitavom svijetu.“

To je i upozorenje predsjednika programskog vijeća DW Karl Jüsten na sastanku održanom nakon Trumpove odluke: „DW je nenadoknadiva protuteža dezinformacijama i utjecaju moćnika na informacije koji se sve više širi diljem svijeta. (…) A povlačenjem Sjedinjenih Država iz uloge borca za slobodu medija i tiska, na primjer obustavom djelovanja USAID ili političkim utjecajem na američke medije za inozemstvo USAGM, odnosno Voice of America, nastaje opasna praznina u mnogim zemljama diljem svijeta. Ne smije se ostaviti autoritativnim snagama ispuniti tu prazninu.”

Hoće li i tu EU preuzeti odgovornost?

Istog je mišljenja i intendant DW, Peter Limbourg: „Dosadašnje iskustvo naših kolega u Europi: čim se pojavi vakuum, tamo dolaze Kinezi i Rusi i to je žalosno. Zato mislim kako Europa sad doista nešto treba učiniti“, izjavio je na konferenciji za novinare preko interneta.

Jer i VOA je članica udruge javnih servisa DG8 kojom pripada i Deutsche Welle, a barem kad je riječ o Radio Free Europa/Radio Liberty bi moglo biti izgleda za njegov spas. Sjedište te postaje je na koncu postao Prag, a i češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky misli da ako ne Washington, onda Bruxelles treba preuzeti obaveze prema tom mediju. Zato će se i pred drugim članicama EU založiti da onda Unija financijski osigura postojanje i neovisnost tog medija.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo