Ukrajina pristala na 30-dnevni prekid paljbe, SAD obnavlja pomoć i razmjenu obavještajnih podataka

Ukrajina je danas pristala na američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu paljbe u ratu protiv ruske invazije, nakon čega su Sjedinjene Države objavile da će ukinuti obustavu vojne pomoći. Ishod devetosatnih razgovora u Džedi (Jeddahu) označio je zapanjujući preokret manje od dva tjedna nakon sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, napisao je u svom izvješću Radio Slobodna Evropa (RFE).

Nakon sukoba između dvojice čelnika, SAD je obustavio pomoć i ograničenu razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, za koju je Washington rekao da je uvedena zbog sumnji da Ukrajina nije predana traženju mira.

“Ukrajina je izrazila spremnost prihvatiti prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti uz međusobni dogovor stranā, a koji podliježe prihvaćanju i istodobnoj primjeni Ruske Federacije”, navodi se u zajedničkom priopćenju dviju zemalja. “SAD će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira”, dodaje se.

Trump je rekao da će se sastanak s Rusijom održati već danas ili sljedeći dan – vjerojatno sutra zato što su prvi pregovori dugo potrajali. Američki državni tajnik Marco Rubio (Marco), koji je sudjelovao u pregovorima u Saudijskoj Arabiji zajedno sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom (Mike Waltz), rekao je da plan prekida vatre stavlja loptu u rusko dvorište. “Reći ćemo im što je na stolu”, rekao je Rubio o Rusiji. “Ukrajina je spremna prestati pucati i početi razgovarati. Sada će biti na njima da kažu da ili ne.”Ruski su dužnosnici više puta rekli da žele sveobuhvatni mirovni sporazum, a ne prekid vatre ili neki drugi privremeni dogovor.

Izaslanstva su također razgovarala o važnosti humanitarne pomoći u okviru mirovnog procesa, posebno tijekom prekida vatre, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika, oslobađanje civilnih zatočenika i povratak prisilno raseljene ukrajinske djece”, stoji u priopćenju. Osim toga, Ukrajina i SAD dogovorile su se da će što je prije moguće sklopiti sporazum o zajedničkom razvoju ukrajinskih kritičnih minerala i drugih resursa. Očekivalo se da će taj ugovor biti potpisan na sastanku u Bijeloj kući 28. veljače, ali Zelenskij je otišao prije nego što se očekivalo nakon prepirke u Ovalnom uredu.

“Pozdravljamo današnje vijesti iz Džede o razgovorima između SAD-a i Ukrajine, uključujući prijedlog sporazuma o prekidu vatre i nastavak američke obavještajne i sigurnosne pomoći”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “To je pozitivan razvoj događaja, koji može biti korak prema sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Lopta je sada u ruskom dvorištu”, dodala je.

Do današnjih pregovora došlo je nakon velikog ukrajinskog napada bespilotnim letjelicama, u kojem su tijekom noći pogođena moskovska regija i neke druge ruske pokrajine, pri čemu su poginule tri osobe.

Bivši američki veleposlanik u Ukrajini John Herbst rekao je prije zajedničke izjave da obnovu obavještajne suradnje treba vidjeti kao pozitivan rezultat za Kijev. Dodao je i da će redoslijed u budućim pregovorima biti ključan. Dok rani prekid vatre može biti ključni dio budućega mirovnog procesa, on ističe kako je važno da bude popraćen daljnjim koracima prema trajnom mirovnom sporazumu, kao što su nastavak vojnih isporuka Ukrajini, potencijalna demilitarizirana zona i veća uloga europskih zemalja, uključujući njihove trupe raspoređene kao mirovne snage.

Sve su to ozbiljne ideje koje su iznesene u javnosti, rekao je Herbst. “To možda ne će biti pravedan mir, jer pravedan mir ne bi rezultirao time da Ukrajina mora ustupiti teritorij, ali bi ipak mogao biti trajan, takav da Rusiji otežava nastavak agresije.”

Kakvu će ulogu u mirovnim pregovorima imati Rusija i Europa?

Dok su se ukrajinski i američki dužnosnici sastajali u Saudijskoj Arabiji, pozornost se usmjeravala i na druga dva aktera koji će odlučiti kako će rat završiti: Rusiju i europske saveznike Kijeva. Najviši vojni dužnosnici iz više od 30 zemalja sastali su se u utorak u Parizu kako bi razgovarali o stvaranju međunarodnih sigurnosnih snaga za Ukrajinu. Snage su smislile Velika Britanija i Francuska. Njihov cilj je pacificirati Ukrajinu i odvratiti novu rusku ofenzivu velikih razmjera nakon prekida vatre. Snage bi mogle uključivati ​​teško naoružanje i zalihe oružja koje bi se mogle poslati u roku od nekoliko sati ili dana kao pomoć u obrani Ukrajine.

Rusija je prethodno naznačila svoje protivljenje raspoređivanju europskih trupa u Ukrajini kao dijelu dogovora. Kremlj je također govorio o ukidanju zapadnih sankcija u sklopu mirovnog procesa, uključujući Saudijsku Arabiju, gdje su američki i ruski dužnosnici razgovarali prije gotovo jednog mjeseca.

Marie Dumoulin, bivša francuska diplomatkinja i analitičarka pri Europskom vijeću za vanjske odnose, kaže da ovo daje europskim vladama neku polugu kada se slegne prašina nakon pregovora u Džedi. Rekla je da u europskim prijestolnicama i dalje postoje sumnje o tome je li Rusija spremna učiniti bilo kakve ustupke i da Europa može iskoristiti i svoju ponudu sigurnosnih jamstava Ukrajini i mogućnost ukidanja EU-ovih sankcija Rusiji kao način oblikovanja rasprava i u Moskvi i u Washingtonu.

“Ovo Ukrajini daje još nekoliko karata za stolom”, rekao je Dumoulin za RSE. “To Ukrajini može dati prostora da kaže je li posao koji joj se nudi dovoljno dobar ili nije.”

Povezano:

Z. Gavran: Put do rusko-ukrajinskog mirovnog rješenja bit će dug i neizvjestan, ali čini se da su protu­-opcije iscrpljene

RFE/Hrvatsko nebo