Kako zakone prihvaćene u Skupštini Republike Srpske vidi i što predviđa Deutsche Welle

U komentaru Dragana Maksimovića na njemačkom portalu Deutsche Welle (DW), pod naslovom  Republika Srpska protjeruje pravosuđe BiH, daje se prikaz toga što se ovih dana događalo u Banjoj Luci, informira se što je ključno u zakonima prihvaćenima od Skupštine Republike Srpske te se razmatra što će se u pravnoj proceduri koja prethodi stupanju prihvaćenih entitetskih zakona na snagu – a koja može dugo potrajati – vjerojatno događati dalje.

Kao što se moglo očekivati, kažnjavanjem Milorada Dodika, i skupština Republike Srpske prihvatila je zakone kojima se institucijama BiH “zabranjuje” nadležnost u tom entitetu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je izvanrednu sjednicu riječima kako će se „brzo vidjeti hoće li biti povijesna”. Prihvaćena su četiri zakona, koje se već nazivaju „set propisa za državni udar”: Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Zakon o dopuni Kaznenog zakonika Republike Srpske. Njima se praktično zabranjuje djelovanje ovih institucija Bosne i Hercegovine na teritoriju RS-a i prihvaćeni su uz potporu zastupnika vladajuće većine, dok je oporba bila protiv.

„Igrate se sudbinom ljudi”

„Lijepo sam vam sto puta rekao i opet ću ponoviti. Igrate  se sudbinom ljudi i naroda. Otvarate Pandorinu kutiju”, rekao je zastupnik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je podnio kaznenu prijavu protiv Milorada Dodika zbog, kako je naveo, ugrožavanja sigurnosti.

To nije poljuljalo namjeru vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a da prihvati zakone i na taj način prvi put pretoči u zakonodavni okvir ono što je prethodnih godina bilo prihvaćano samo putem zaključaka koji nisu bili obvezujući. Dodik poručuje da ne će odustati od provedbe tih zakona i da je to samo početak. „Republika Srpska povući će svoju suglasnost sa svih zakona. Već jedan danas povlačimo, to je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), dali smo još suglasnost za vojsku (Oružane snage BiH op.a) i Obavještajno-sigurnosnu agenciju. To ide svojim tijekom. Onda kada pripravimo kapacitete da možemo to efikasno provesti, onda ćemo to uraditi”, rekao je Dodik. Isto tako upozorava kako će Banja Luka poštovati samo “procedure koje su definirane Ustavom Republike Srpske” i kako ne će prihvatiti bilo kakvu intervenciju visokog predstavnika.

No i procedura prihvaćanja tih zakona u samoj Republici Srpskoj mogla bi potrajati: njih treba prihvatiti i Vijeće naroda RS-a, gdje je Klub Bošnjaka najavio veto na te separatističke zakone. To znači da će se dogovor tražiti na trećem stupnju, u Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda, a ako ni tamo ne bude sloge, onda o njemu odlučuje Ustavni sud Republike Srpske. No praksa je pokazala da sud gotovo u pravilu odbacuje zahtjeve predstavnika bošnjačkog naroda.

Nelegalna djelatnost institucija BiH

Tek tada Dodik može potpisati zakone i stupit će na snagu, ali onda se otvara pravna mogućnost apelacije [priziva] Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. No vjerojatnije je kako će te zakone već i prije toga poništiti visoki predstavnik Svjetske organizacije u BiH [Schmidt je zapravo odabranik samo određenog broja zemalja okupljenih u Vijeću za provedbu mira, a nije ga potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a – nap. HN], kao što je to učinio s prijašnjima odlukama Skupštine RS-a.

Tim zakonima zapravo se određuje kako čitav niz institucija Bosne i Hercegovine – Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Agencija za istrage i zaštitu BiH i Visoki sudski i tužilački savjet BiH – nema legalnost, njihove odluke  ne će se primjenjivati niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

„Osobe koje su dužne postupati po odredbama ovog zakona izuzimaju se od kaznene odgovornosti propisane kaznenim zakonodavstvom BiH i kaznenim zakonodavstvom Republike Srpske za kaznena djela u svezi s izvršenjem ovog zakona”, piše u zakonu Banje Luke.

Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske propisano je njegovo osnivanje, rad, organizacija i nadležnosti, te ovlaštenja, uvjeti i mandat za vršenje sudske i funkcije državnog odvjetništva, a i imenovanje i raspolaganje sudaca i državnih odvjetnika.

Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je i dopune Kaznenog zakonika Republike Srpske kojima se kažnjava “nepoštovanje odluka ustanova i tijela Republike Srpske u ustanovama BiH ili jedinicama lokalne samouprave”, i to zatvorskom kaznom šest mjeseci do pet godina. „Ovime stvarate velik problem prije svega građanima Republike Srpske, ljudima koji rade u zajedničkim institucijama, a na kraju i vama. Upozorili smo vas i na početku kad ste ulazili u ove avanture… Nije mudro to što radite”, izjavio je zastupnik SDS-a Ognjen Bodiroga.

Strani špijuni kao šlag na tortu

Prihvaćanje tih zakona za analitičare predstavlja udar na suverenitet BiH, koji će samo produbiti ionako veliku krizu u zemlji s nesagledivim posljedicama. „Ako izuzmemo zakon o stranim agentima, o kojem više nitko gotovo i ne govori i koji će vjerojatno poslužiti za osvetu i represiju nad neistomišljenicima, zaista je teško predvidjeti na koji način vlast misli spriječiti recimo pripadnike SIPA-e provoditi uviđaj u RS. Hoće li posegnuti za fizičkom silom? Posljedice bi mogle biti veoma ozbiljne”, kaže komunikolog Mladen Bubonjić, ostavljajući mogućnost da se radi o predstavi i kupnji vremena.

A upravo se u cijeloj ovoj krizi i skupštinskim zasjedanjima, bez mnogo buke i ispod radara provukao i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, kolokvijalno nazvan “zakon o stranim agentima”. Usprkos upozorenjima i iz Bruxellesa, vlada Banje Luke predviđa formiranje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj „koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti koje ih određuje kao agente stranog utjecaja”.

Velik broj analitičara, ali i predstavnika NVO-sektora [nevladinog sektora] slaže se kako je gotovo maestralno izabran trenutak da se taj zakon stavi na dnevni red i prihvati po hitnom postupku, bez mnogo pompe. Iako nisu reagirali na “zakon o stranim agentima”, fokus međunarodne zajednice, ali i političkog Sarajeva, bio je na zakonima koji izravno ugrožavaju suverenitet BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidt održao je sastanak s veleposlanicima europskih i drugih zemalja u BiH, a tema je bila aktualna politička situacija i odluke Narodne skupštine RS. Međutim, nisu poznati detalji sastanka, ni eventualni zaključci. Tijekom ovog petka veleposlanici bi se trebali sastati s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem [već su se sastali – nap. HN], koji je osim Schmidta pozvao i šefa Izaslanstva EU-a u BiH Luigija Soreceu, veleposlanike država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) te zapovjednike EUFOR-a u BiH i zapovjednika NATO-a u Sarajevu.

Međunarodna zajednica (ne)postoji

Bećirović je već uoči ovog sastanka na prijamu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH poručio kako je poduzeto „niz aktivnosti u cilju zaštite institucija BiH”. Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić obratio se pak u drugom, neuobičajenom tonu: on vjeruje u „vlastite snage” u BiH kojima će izazovi biti savladani: „Ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo s nikad manjom političkom prisutnošću stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno se i glasno mora reći da međunarodna zajednica i njezina uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo ju iz našega političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na razini jezika i misli uhvatili posljednji vlak sa suvremenim zbivanjima”, rekao je između ostaloga Komšić.

Povodom odluka Narodne skupštine RS oglasila se Stranka demokratske akcije, upozorivši da je posrijedi državni udar. „Namjera da se neustavnim zakonima zabrani rad Suda i Tužiteljstva BiH, Visokoga sudskog i tužilačkog savjeta i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriju RS-a jest pokušaj rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine” navode u toj stranci.

Može li Dodik računati na HDZ?

Istočasno, Dodik je odaslao poziv strankama sa sjedištem u Federaciji na razgovor o svim tim pitanjima, ali je poziv u nekima od njih već odbijen. Dok je trajala sjednica Narodne skupštine, održan je sastanak stranaka Trojke i HDZ-a BiH, koalicijskih partnera SNSD-a na državnoj razini. Apostrofirali su tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati, a to su europski put BiH, ekonomska i socijalna stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti te osiguranje pune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.

„Politički predstavnici zajednički su pozvali na suzdržanost od zapaljive retorike i poteza koji bi mogli destabilizirati zemlju, ističući svoju punu opredijeljenost k hitnom napretku na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu BiH”, priopćeno je nakon sastanka.

A hoće li HDZ BiH ostati partner SNSD-a, moglo bi biti poznato već ovog petka nakon sjednice predsjedništva stranke [ona je već održana, a D. Čović izjavio je da je stvarnost takva kakva jest i da nikomu ne treba „okretati leđa“ – nap. HN]. No po službenim reakcijama Zagreba nakon presude Dodiku čini se kako tu ne će biti znatnijih promjena.

Povezano:

Odlazi li Dodik „u legendu“ – i dokad će se održavati (post)daytonski pravno-politički rašomon?

DW/Hrvatsko nebo