Za danas dogovoreni sastanak čelnika vladajućih stranaka na državnoj razini otkazan je, navodno, zbog obveza koje su prvo prijavili predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, a potom i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je otputovao u Budimpeštu. Konaković je bio zauzet obvezama u Varšavi, dok se Dodik susreo s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Otkazivanje sastanka dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija, a može se smatrati i odmakom od proteklog tjedna, obilježenog oštrim razmjenama između Dodika i Konakovića te najavama kako je savez vladajućih stranaka doveden u pitanje, piše Večernji list BiH.

No, s obzirom na ključni pravosudni proces koji se vodi protiv Dodika, najvažniji politički događaji ne odvijaju se u diplomatskim susretima, već u sudnici. Naime, za srijedu, 19. veljače, zakazano je iznošenje završnih riječi na suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću. Njih dvojica optužena su da su u srpnju 2023. godine u Banjoj Luci svjesno ignorirala odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima su suspendirani zakoni doneseni od Narodne skupštine RS-a. Dodik je već ranije izjavio da ima plan u slučaju osuđujuće presude, ističući kako bi Narodna skupština RS-a mogla donijeti određene odluke, ne isključujući čak ni scenarij formalnog odcjepljenja Republike Srpske.

Sudska tjeralica

Gostujući na ATV-u, Dodik je ponovio kako smatra postupak protiv sebe politički montiranim te je tvrdio da ga se namjerno pokušava poniziti. – Pribavili su sebi ovlasti da me mogu, da se nisam pojavio na sudu, staviti na crvenu tjeralicu i juriti kao zvijer po svijetu. Prihvatio sam ići na suđenje kako bih pokazao apsurdnost tog suda i vjerujem da ću na kraju uspjeti – poručio je.

Njegov dvodnevni posjet Mađarskoj, gdje se susreo s premijerom Orbánom i predsjednikom države Tamásom Sulyokom, također se može tumačiti kao dio šire političke strategije. U Budimpešti je boravio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, što dodatno naglašava geopolitički značaj ovih susreta. Nakon razgovora s Orbánom Dodik je izjavio kako je bilo “interesantno” čuti njegova mišljenja o odnosima s novim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

– Orbán je čovjek s vizijom, što dokazuje i to da su se dogodile mnoge stvari koje je predvidio. On je među prvima spriječio ulazak migranata, a Europa i SAD danas imaju taj problem. Nitko neće priznati da je bio u pravu – rekao je Dodik za RTRS i Srnu. Dodik je naglasio kako je Europa trenutačno u velikom političkom kaosu te da se sastanak u Parizu, koji okuplja ključne europske lidere, samo dodatno odražava na nejedinstvo unutar Europske unije. Također, istaknuo je da su se stavovi Republike Srpske i Mađarske gotovo u potpunosti uskladili, osobito po pitanju ekonomskih projekata, suradnje u poljoprivredi i energetici.

– Mađarska može pomoći te je ona čist i pouzdan partner – poručio je. No, iako se Dodik trudi osigurati podršku izvan granica Bosne i Hercegovine, ključni trenutak bit će upravo presuda Suda BiH. Ako bude osuđen, političke posljedice bit će dalekosežne, ne samo za njega osobno već i za stabilnost državne vlasti.

Hrvati glas razuma

Njegova ranija najava mogućeg odcjepljenja RS-a, iako uobičajen narativ u njegovim političkim istupima, u političkom Sarajevu izaziva zabrinutost zbog mogućeg produbljivanja političke krize. U ovakvom kontekstu jedini konstruktivni čimbenik unutar vladajuće koalicije ostaju hrvatski političari iz HDZ-a BiH, koji su do sada pokazali umjerenost i dosljednost u održavanju državnih institucija funkcionalnima. Dok bošnjačke i srpske stranke vode međusobne bitke koje sve više prijete raspadu vladajuće većine, HDZ BiH nastoji očuvati stabilnost i raditi na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Njihova uloga u stabilizaciji vlasti mogla bi biti presudna u idućim mjesecima, osobito ako presuda Dodiku izazove dodatne turbulencije unutar državnog vrha. S obzirom na aktualna politička previranja, jasno je da se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici. Hoće li presuda Dodiku ubrzati raspad saveza vladajućih stranaka ili će ipak prevladati racionalna politička rješenja, ostaje otvoreno pitanje. Ono što je sigurno jest da će se rješenje trenutačne krize tražiti u kompromisu, a u tome će ključnu ulogu imati oni političari koji su dosad pokazali spremnost na dijalog i pragmatično rješavanje problema.