Hrvatska, Slovačka, Čile… zatražili od BiH da otkloni diskriminaciju manjina i konstitutivnih naroda
Vrijeme:3 min, 4 sec
Na nedavno završenoj 59. sjednici Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UNHRC) u Ženevi BiH je primila ukupno 196 preporuka u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP).
Preporuke su stigle od 65 država članica UN-a, a ključni je naglasak stavljen na osiguravanje političke jednakosti i nediskriminacije svih građana, s posebnim naglaskom na prava nacionalnih manjina, ali i konstitutivnih naroda. Posebnu pozornost izazvale su preporuke koje se odnose na reforme Ustava i Izbornog zakona BiH kako bi se osigurale puna politička jednakost i zaštita prava svih građana, uključujući pripadnike nacionalnih manjina. Najznakovitije su pristigle iz Slovačke, Hrvatske i Čilea. Slovačka je preporučila da BiH “usvoji ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda kako bi se osigurala politička jednakost i nediskriminacija svih građana Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama i konstitutivnim narodima, te njihov jednak pristup javnim dužnostima i potpunom demokratskom sudjelovanju”.
Ustavne i izborne reforme
Hrvatska je u svojoj preporuci naglasila potrebu izmjena Izbornog zakona: “Izmijeniti Izborni zakon u skladu s relevantnom presudom Ustavnog suda kako bi se osigurala puna jednakost konstitutivnih naroda i prava svih građana, kao i osiguranje načela legitimnog političkog predstavljanja na svim razinama vlasti”. O tome je izvijestilo i hrvatsko Veleposlanstvo u Ženevi na svome X profilu.
Sličnu preporuku dao je i Čile, istaknuvši potrebu promicanja reformi koje jamče punu jednakost konstitutivnih naroda i drugih nacionalnih manjina. “Promovirati reforme Izbornog zakona koje jamče potpunu jednakost konstitutivnih naroda i drugih nacionalnih manjina na svim razinama”, naveli su u preporukama iz Čilea.
Osim navedenih preporuka, sadržajno slične zahtjeve uputila je i Švicarska, pozivajući na reviziju Ustava i Izbornog zakona putem inkluzivnih konzultacija kako bi se osigurala jednakost svih građana u ostvarivanju njihovih političkih prava. Ova preporuka također se poziva na presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, koje su već ranije istaknule nužnost ustavnih promjena radi eliminacije diskriminacije u političkom sustavu. I druge zemlje istaknule su značaj provedbe svih presuda koje se odnose na izborno zakonodavstvo odnosno Ustav BiH.
Pitanje ustavnih i izbornih reformi u BiH nije samo unutarnje političko pitanje već i jedan od ključnih uvjeta za napredak zemlje na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Europska komisija već godinama naglašava da je reforma političkog sustava, uključujući izmjene Ustava i Izbornog zakona, nužna za usklađivanje s europskim standardima i vrijednostima. BiH je u prosincu 2022. dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, no napredak u pregovorima ovisi o provedbi ključnih reformi, uključujući one koje se odnose na osiguravanje političke jednakosti i eliminaciju diskriminacije u izbornom sustavu. Europski je sud za ljudska prava u nekoliko presuda, uključujući presudu u slučaju “Sejdić – Finci”, istaknuo diskriminatorne odredbe bh. Ustava koje ograničavaju politička prava određenih skupina građana. S time se u 14 uvjeta navodi i provedba svih presuda Ustavnoga suda BiH.
EU integracije
Preporuke UNHRC-a nisu obvezujuće, ali predstavljaju snažan politički signal međunarodne zajednice prema BiH da su reforme nužne. BiH sada ima pet godina da provede preporuke prije sljedećeg ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda. Ključno će biti to kako će vlasti pristupiti ovom procesu s obzirom na složenu političku strukturu zemlje i različite interese političkih aktera. Usvajanje preporuka zahtijeva širok politički konsenzus, što u bosanskohercegovačkim uvjetima nije jednostavan zadatak. No, provedba preporučenih reformi bila bi značajan korak prema jačanju demokracije, poštivanju ljudskih prava i ubrzanju puta BiH prema europskim integracijama. Provedba preporučenih reformi također bi omogućila BiH uskladiti se s europskim standardima, čime bi se značajno povećali izgledi za otvaranje pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom i približavanje članstvu. Ključni izazov bit će osiguravanje političkog konsenzusa unutar zemlje o ovome pitanju s obzirom na različite poglede triju naroda o budućnosti BiH.
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
