Konstitutivni narodi u izvješću o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

U godišnjem izvješću o provedbi Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) za 2024. godinu, koje je usvojio Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta pod izvjestiteljstvom Davida McAllistera, ponovno je istaknuta važnost jednakopravnosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te potreba otklanjanja diskriminacije, posebice one koju se najčešće provodi prema Hrvatima. Ključnu ulogu u ovom dijelu izvješća odigrala je hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, podrijetlom iz Mostara, koja se sustavno zalaže za približavanje BiH prema EU i ostvarenje prava hrvatskog naroda u BiH. O ovome dokumentu glasovat će se i na plenarnome zasjedanju Europskoga parlamenta.

Kritika Dodika

Izvješće pozdravlja odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom te potiče vlasti te zemlje da poduzmu sve relevantne korake navedene u preporuci Europske komisije od 12. listopada 2022. Posebno se naglašava žurna potreba provedbe sveobuhvatnih reformi, uključujući izbornu reformu, u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova. – Cilj ovih reformi je osiguranje jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, što je temeljno načelo Ustava Bosne i Hercegovine – navodi se u dokumentu. Izvješće poziva na važnost provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava. Ono oštro osuđuje kontinuiranu “zapaljivu retoriku i secesionističke politike” vodstva entiteta Republika Srpska, uključujući obilježavanje neustavnog Dana RS-a 9. siječnja 2025. Također, apelira na države članice EU-a i predstavnike međunarodne zajednice u BiH da podržavaju provedbu sudskih presuda koje jačaju vladavinu prava i jednakost. Ponovno se poziva na uvođenje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera, osobito protiv Milorada Dodika i drugih visokih dužnosnika RS-a, kao i protiv srpskih dužnosnika koji pružaju političku i materijalnu podršku secesionističkim politikama. Naglašava se da, ako se sankcije ne mogu usvojiti na razini Vijeća EU-a, pojedine članice trebaju djelovati bilateralno ili u suradnji s drugim državama članicama. Izvješće također pozdravlja odluku o produljenju mandata EUFOR-ove misije Althea do studenoga 2025., naglašavajući njezinu ključnu ulogu u održavanju sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Od vojnih snaga EU-a traži se da aktivno spriječe nezakonite parade i druge provokacije, kao i prijetnje upućene osobama koje rade na pomoći žrtvama genocida te na jačanju međuetničkog pomirenja i mirne budućnosti BiH. U dijelu izvješća koji se odnosi na zapadni Balkan naglašava se kako je proširenje EU-a geostrateška investicija koja zahtijeva predanost i EU-a i zemalja kandidatkinja. Posebno se upozorava na opasnosti suradnje sa sustavnim suparnicima EU-a koji bi mogli potkopati perspektivu prosperitetne, održive i sigurne budućnosti koju nudi članstvo u EU.

Financijska potpora

U tom kontekstu izvješće naglašava dodanu vrijednost investicija EU-a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA III, novouspostavljeni Fond za reforme i rast zapadnog Balkana te Okvir za investicije na zapadnom Balkanu. Izvješće poziva povjerenika za proširenje EU-a da poveća vidljivost djelovanja EU-a u regiji kako bi se javnost bolje upoznala s prednostima koje donosi europska integracija, kao i jasan odgovor vlasti balkanskih zemalja. Zahvaljujući inicijativi zastupnice Željane Zovko, izvješće jasno prepoznaje potrebu za uklanjanjem diskriminacije u BiH, s posebnim naglaskom na Hrvate kao najčešće diskriminiran konstitutivni narod. Ova problematika ostaje ključna za stabilnost i europsku perspektivu BiH, a njezino rješavanje uvjet je za daljnje europske integracije zemlje.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo