Ekološka učinkovitosti Zemlje koje se o sutrašnjici stanovnika brinu već sada, gledat će u zeleniju budućnost. A gdje je budućnost BiH?
Vrijeme:5 min, 38 sec
Po ekološkoj učinkovitosti BiH je najlošije rangirana u Europi, iza nas samo Turska
Alarmantno zagađenje
U pogledu kvalitete zraka indeks je zabilježio izvjesno poboljšanje od 10,9%, no BiH se i dalje nalazila na 118. mjestu u svijetu. Razmišljajte o indeksu kvalitete zraka kao o mjerilu koje kreće od 0 do 500. Što je veća vrijednost indeksa kvalitete zraka, to je veća razina zagađenosti zraka i veća je zabrinutost za zdravlje. Primjerice, vrijednost indeksa kvalitete zraka od 50 predstavlja dobru kvalitetu zraka s malim ili nikakvim potencijalom da utječe na zdravlje, dok vrijednost indeksa kvalitete zraka iznad 300 predstavlja zrak toliko opasan da svi mogu doživjeti ozbiljne posljedice. Vrijednosti indeksa kvalitete zraka ispod 100 obično se smatraju zadovoljavajućim. Kad su vrijednosti indeksa kvalitete zraka iznad 100, smatra se da je kvaliteta zraka nezdrava – u početku za određene osjetljive skupine ljudi, a zatim za sve kako se vrijednosti indeksa kvalitete zraka povećavaju. Svrha indeksa kvalitete zraka je da vam pomogne shvatiti što kvaliteta lokalnog zraka znači za vaše zdravlje.
Glavni grad BiH i ove se godine našao na listi najzagađenijih. U siječnju je indeks kvalitete zraka (AQI) u Sarajevu iznosio i alarmantnih 368, svrstavajući grad u kategoriju “rizičan”. S obzirom na to da je maksimum 500, broj 368 dovoljno govori koliko je stanje alarmantno. Osim zagađenog zraka, prema indeksu okolišne učinkovitosti, u opadanju su zelene površine, gdje se, prema objavljenom indeksu, očituje i najveći gubitak od -10,7. Razlog je očigledan: bjesomučno se gradi gotovo po cijeloj zemlji, a općinska vijeća uglavnom se bave izmjenama regulacijskih planova da to omoguće. Osim toga, nastavljeno je i uništavanje vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pitke vode. Sredstva prikupljena od naknada za obnovljive izvore energije usmjerena su na oživljavanje sada prijeko potrebne domaće proizvodnje bez štete za okoliš.
Zaštita prirodnih resursa, a osobito čiste vode koja je temeljni uvjet našeg opstanka, osobito u situacijama širenja zaraznih bolesti, ni slučajno nije prioritet vlasti u BiH iako je u situaciji intenzivirajuće klimatske krize upravo to nužno za opstanak ljudi na ovim prostorima. Zato bi vlast morala najstrože zaštititi pravo na čistu vodu i onemogućiti privatizaciju vodnih resursa i vodoopskrbe, a stanovništvu jamčiti pravo na pitku vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Gotovo trećina stanovništva BiH nije pokrivena organiziranim odvozom otpada, uslijed čega je zemlja preplavljena divljim deponijima. Gotovo 1000 tona samo komunalnog otpada završi u prirodi zbog nepostojanja infrastrukture za upravljanje otpadom poput učinkovitih sustava reciklaže, dok su legalni deponiji neuređeni.
Dugoročne staze
Pravilnim planom i mudrim ulaganjima doprinosimo ekologiji na dugoročne staze. Zemlje koje se o budućnosti svojih stanovnika brinu već sada, gledat će u zeleniju budućnost. Baš zato lista ekološki osviještenih država treba biti primjer i svijetu i nama. Osvrnimo se na najzelenije države svijeta. Najzelenija zemlja svijeta je Danska – s ukupnom ocjenom 82,50 na prvom je mjestu sa 100 bodova u kategoriji vodnih resursa i kategoriji pročišćavanja otpadnih voda. Osim same države i njezine izvrsne ekološke politike, i glavni grad Kopenhagen s nešto više od milijun stanovnika uspio je zadržati očaravajuće “provincijalan”, miran i idiličan ugođaj najzelenije europske metropole, koja obiluje restoranima, kafićima, klubovima, muzejima, galerijama, trgovinama i noćnim životom. Luksemburg, najmanja i najbogatija država EU-a, ima ukupni indeks EPI 82,3 pa s tim brojem zauzima 2. mjesto na popisu najzelenijih zemalja.
Osim po vitalnosti ekosustava i po dobroj strategiji vodnih resursa te pročišćavanja otpadnih voda s ocjenom 98,5, ova zemlja s 34% površine šuma, unatoč rastućem broju stanovnika i BDP-a, uspijeva otkloniti negativan utjecaj na okoliš. Ukupna ocjena 81,5 smjestila je Švicarsku na treće mjesto najzelenijih država u 2020. Godine 2016. Švicarska je ispisala povijest kada je postala prva zemlja koja je glasala za uvođenje zelene ekonomije. Nove inicijative uključivale su cilj postizanja održivosti OneEarth do 2050. To je inicijativa koja se temelji na postizanju 100% obnovljive energije, zaštite i obnove 50% svjetskih kopna i oceana te prelaska na regenerativnu, ugljično negativnu poljoprivredu. Dobrom strategijom čist zrak, prekrasna jezera i planine ostali su netaknuta bogatstva ove alpske države. Ostatak liste također drže europske države.
Slijede Velika Britanija, Francuska pa Austrija, Švedska i Finska. Tek je na 12. mjestu jedna država izvan našeg kontinenta. Riječ je se o Japanu. Budući da su Japanci poznati po odličnoj tehnologiji, osmislili su sustav za smanjenje emisije CO2 u više od 1200 objekata za 13% te tako poštedjeli atmosferu za 7 milijuna tona CO2. Osim toga, zeleni stav i razmišljanje o okolišu i društvenoj odgovornosti u samoj je srži Japanaca. Krajnje je vrijeme da se BiH okrene obnovljivim izvorima energije i upotrebi takozvane zelene energije, obnovljivi izvori energije budućnost su BiH. Vrlo često se u javnosti spominje pojam energetska tranzicija, održivi razvoj, čista energija. BiH je 10. studenoga 2020. na summitu o zapadnom Balkanu u okviru inicijative Berlinskog procesa potpisala dokument pod nazivom Zelena agenda za zapadni Balkan koji je dio Sofijske deklaracije. U deklaraciji su navedene i glavne smjernice za provođenje Zelene agende i one su grupirane u različite oblasti, a jedna od tih oblasti je i energija, i navedeno je da se potpisnice obvezuju da će s EU-om raditi na postizanju cilja – ugljične neutralnosti kontinenta do 2050. uvođenjem klimatske politike i reformom energetskog i prometnog sektora. Dalje stoji da bi u tom razdoblju vrijeme tranzicije države potpisnice trebale iskoristiti za smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje gospodarskog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok upravo ovo zagađenje. Budući da se Zelena agenda naslanja izravno na Europsku zelenu agendu koju je EU usvojio 2019. i koja bi trebala Europu učiniti prvim “klimatski neutralnim” kontinentom do 2050., države potpisnice moraju raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa.
